Ministarstvo poljoprivrede donijelo je odluku o prestanku cijepljenja goveda protiv bolesti kvrgave kože (BKK) koja stupa na snagu 1. siječnja. 2018. godine. Ove godine je do danas  cijepljeno 418,778 goveda. Cijepljenje goveda može se provoditi najkasnije do 31. prosinca 2017. godine, a osam mjeseci od prestanka cijepljenja (pod uvjetom da ne bude potvrđenog slučaja bolesti), Hrvatska može zatražiti povratak statusa zemlje slobodne od bolesti kvrgave kože. Hrvatska će to i učiniti radi olakšavanja prometa goveda i nesmetanog izvoza živih životinja i mesa.

 

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju krenula je s isplatom potpore proizvođačima mlijeka koji su isporučili mlijeko tijekom travnja 2017. i cijepili  životinje protiv bolesti kvrgave kože prema ovom popisu.  Naknada za pad mliječnosti kod životinja uslijed njihovog cijepljenja protiv bolesti kvrgave kože daje se proizvođačima mlijeka koji su u sustavu kontrole kvalitete mlijeka u Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji (HPA), a koji su isporučili mlijeko otkupljivačima u zadnjem referentnom mjesecu prije cijepljenja, odnosno travnju 2017. godine,  u ukupnom iznosu od 19.733.587,64 kuna. Potpora se isplaćuje korisnicima na IBAN žiro računa iz Registra klijenata Agencije za plaćanja.

 

Podsjećamo da je u svibnju za istu mjeru isplaćeno 19 milijuna kuna naknade koja se odnosila na 2016. godinu. Ukupno će za naknadu štete zbog cijepljenja životinja protiv bolesti kvrgave kože, posjednicima životinja biti isplaćeno više od 38 milijuna kuna.

Prethodni članakDa li se mladice izrasle iz panja voćaka mogu cijepiti?
Sljedeći članakKako suzbiti gavez?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.