Na zajedničkoj sjednici odbora Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI) i Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) Europskoga parlamenta održanoj ovog tjedna u Bruxellesu zastupnici su razmijenili mišljenja o nedavnoj presudi Europskog suda pravde o novim tehnikama uzgoja.

Europski sud pravde svojom je presudom od 25. srpnja potvrdio kako su kulture dobivene tehnikom uzgoja mutagenezom i promjenama gena (gene editing) genetski modificirani organizmi (GMO) i time podložne zakonima koji ograničavaju uporabu genetski modificiranih organizama.

U raspravu se uključila i hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir, ujedno i članica AGRI odbora i zamjenica u ENVI odboru koja je kazala kako je jasno da se „Sud nije složio s biotehnološkom industrijom koja je tvrdila da je veliki dio mutageneze ili namjerne promjene gena neznatno drugačiji od mutageneze koja se javlja prirodno ili je inducirana zračenjem. Zbog toga sud smatra da organizmi dobiveni mutagenezom su GMO i u načelu su podložni obvezama propisanima GMO direktivom“.

Petir se slaže da „kontroverzna nova generacija novog genetskog inženjeringa mora biti podložna sigurnosnim provjerama EU i također označavanju“.

Kako je kazala, stava je da „nove tehnike genetskih modifikacija biljnih i životinjskih stanica moraju proći sigurnosno provjeru njihova utjecaja na okoliš i ljudsko zdravlje, kao i već postojeći genetski modificirani organizmi“.

Također se osvrnula i na situaciju u Hrvatskoj koja ima status zemlje slobodne od GMO-a a na čemu je ona radila više od 10 godina, istaknuvši da osobno smatra da „cijela Europska unija treba biti GMO free te da svoju poljoprivrednu proizvodnju u Europi trebamo zasnivati na kvaliteti, a ne na stalnom povećanju količina koristeći vrlo upitne tehnike. Upravo kvalitetna proizvodnja može biti naša prilika i može nas učiniti konkurentnijima u odnosu na druga velika tržišta“, isktaknula je zastupnica Petir.

Podsjetimo kako su se zalaganjem i aktivnošću Marijane Petir uz podršku stručne i zainteresirane javnosti sve županije u Hrvatskoj proglasile GMO free i zabranile sjetvu GMO sjemena, pa i u pokusne svrhe. Hrvatska je tako postala jedinstvena upravo po svom GMO free statusu i primjer je mnogim drugim državama.

Petir je ovo pitanje podigla i na EU razinu te je predložila formiranje Alpe-Adria regije slobodne od GMO-a za što je dobila podršku od kolega iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Italije i Austrije. Tu je inicijativu predstavila potom u Hrvatskom saboru na zajedničkoj sjednici Odbora za europske poslove, Odbora za zaštitu okoliša i prirode, Odbora za poljoprivredu i Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku a dobila je podršku većine prisutnih zastupnika.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakDo kraja siječnja otvoren natječaj iz Mjere 3
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.