Na zajedničkoj sjednici odbora Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI) i Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) Europskoga parlamenta održanoj ovog tjedna u Bruxellesu zastupnici su razmijenili mišljenja o nedavnoj presudi Europskog suda pravde o novim tehnikama uzgoja.

Europski sud pravde svojom je presudom od 25. srpnja potvrdio kako su kulture dobivene tehnikom uzgoja mutagenezom i promjenama gena (gene editing) genetski modificirani organizmi (GMO) i time podložne zakonima koji ograničavaju uporabu genetski modificiranih organizama.

U raspravu se uključila i hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir, ujedno i članica AGRI odbora i zamjenica u ENVI odboru koja je kazala kako je jasno da se „Sud nije složio s biotehnološkom industrijom koja je tvrdila da je veliki dio mutageneze ili namjerne promjene gena neznatno drugačiji od mutageneze koja se javlja prirodno ili je inducirana zračenjem. Zbog toga sud smatra da organizmi dobiveni mutagenezom su GMO i u načelu su podložni obvezama propisanima GMO direktivom“.

Petir se slaže da „kontroverzna nova generacija novog genetskog inženjeringa mora biti podložna sigurnosnim provjerama EU i također označavanju“.

Kako je kazala, stava je da „nove tehnike genetskih modifikacija biljnih i životinjskih stanica moraju proći sigurnosno provjeru njihova utjecaja na okoliš i ljudsko zdravlje, kao i već postojeći genetski modificirani organizmi“.

Također se osvrnula i na situaciju u Hrvatskoj koja ima status zemlje slobodne od GMO-a a na čemu je ona radila više od 10 godina, istaknuvši da osobno smatra da „cijela Europska unija treba biti GMO free te da svoju poljoprivrednu proizvodnju u Europi trebamo zasnivati na kvaliteti, a ne na stalnom povećanju količina koristeći vrlo upitne tehnike. Upravo kvalitetna proizvodnja može biti naša prilika i može nas učiniti konkurentnijima u odnosu na druga velika tržišta“, isktaknula je zastupnica Petir.

Podsjetimo kako su se zalaganjem i aktivnošću Marijane Petir uz podršku stručne i zainteresirane javnosti sve županije u Hrvatskoj proglasile GMO free i zabranile sjetvu GMO sjemena, pa i u pokusne svrhe. Hrvatska je tako postala jedinstvena upravo po svom GMO free statusu i primjer je mnogim drugim državama.

Petir je ovo pitanje podigla i na EU razinu te je predložila formiranje Alpe-Adria regije slobodne od GMO-a za što je dobila podršku od kolega iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Italije i Austrije. Tu je inicijativu predstavila potom u Hrvatskom saboru na zajedničkoj sjednici Odbora za europske poslove, Odbora za zaštitu okoliša i prirode, Odbora za poljoprivredu i Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku a dobila je podršku većine prisutnih zastupnika.

Prethodni članakDo kraja siječnja otvoren natječaj iz Mjere 3
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.