Zadnjih godina u kontinentalnom dijelu tokom ljetnih mjeseci zbog izrazito visokih temperatura te sve sušnijih razdoblja potrebe za navodnjavanjem usjeva su sve veće. Ujedno, i kupusna kila (Plasmodiophora brassicae) ponovno postaje sve izraženiji problem pri uzgoju kupusnjača.

Karakteristični simptomi bolesti su hipertrofije ili zadebljanja korijena u vidu vretenastih izraslina ili kila,. Po njima je bolest i dobila ime. Na korijenu ili hipokotilu zaraženih biljaka se formiraju zadebljanja koja u početku imaju boju korijena (žućkasto bijela). Kasnije ta mjesta postaju smeđa i pucaju. Raspadanjem zaraženog korijena pseudo-gljivica dospijeva u tlo. Tamo u formi trajnih spora može opstati duži niz godina.

Simptomi se osim na korijenu mogu javiti i na nadzemnim organima biljke u vidu žućenja listova, zaostajanja u rastu i razvoju. Za ljetnih vrućina pokazuju simptome venuća, što sa promjenom boje lišća može nalikovati nedostatku vlage ili hranjiva. Zaražene biljke ne propadaju ali je formiranje glavica otežano, glavice su manje te nedovoljno čvrste.

Kupusnoj kili za normalan razvoj upravo pogoduju tla zasićena vlagom te temperature u zoni korijena iznad 20°C i kiselost tla. Kiselost tla (pH vrijednost) je najvažniji ekološki faktor pojave kupusne kile.

S obzirom da ne postoje odgovarajući fungicidi, suzbijanje bolesti je dosta teško.

Mjere zaštita kupusnjača trebale bi biti usmjerene na provođenje svih preventivnih mjera. Ponajprije na planiranje pravilne rotacije kultura ( plodoreda), napraviti analizu tla te prema preporuci vršiti kalcifikaciju tla, ukoliko je potrebno da bi se smanjila previsoka vlažnost tla zbog zadržavanja vode provesti drenažu, za sadnju odabrati otpornije hibride i/ili sorate, provesti sterilizaciju tla te suzbijati korove iz porodice Krstašica (Brassicaceae) koje isto tako mogu biti izvor zaraze.

Primjenjujući preventivne mjere možemo spriječiti daljnje širenje bolesti.

kupusna kila
kupusna kila
kupusna kila

Izvor: https://www.savjetodavna.hr/

Foto: Jelena Stipetić

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakOdržan sastanak ministara poljoprivrede u Sloveniji
Sljedeći članakOdržana natjecanja u oranju traktorima i volovskim zapregama
Avatar
Savjetodavna služba specijalizirana je javna ustanova za obavljanje poslova savjetodavne djelatnosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu i unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika. Od svog osnutka 1991. godine pa do danas, Savjetodavna služba) imala je nekoliko etapa u svom razvoju u kojima su provedene statusne i organizacijske promjene te prilagodba kadrovske i specijalističke strukture zaposlenih, sukladno ciljevima i reformama poljoprivredne politike u Republici Hrvatskoj. Osnivanje i djelatnost Službe po prvi puta u njezinoj povijesti regulirano je donošenjem Zakona o Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi u svibnju 2012. godine („Narodne novine“ br. 50/2012), pri čemu Služba dobiva i dvije javne ovlasti i to: provođenje stručnog nadzora u integriranoj proizvodnji, i organiziranje i izvođenje obrazovanja i osposobljavanja iz područja poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Nadalje, donošenjem Zakona o izmjenama Zakona o poljoprivrednoj savjetodavnoj službi krajem 2013. godine („Narodne novine“ br. 148/13), promijenjen je naziv Službe u Savjetodavna služba - javna ustanova za savjetodavnu djelatnost u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu te unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika, čime je proširena djelatnost Službe sa novim poslovima i zadaćama i javnim ovlastima u području šumarstva. Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta Savjetodavne službe sistematizirano je 398 radnih mjesta, trenutno je zaposleno 247 službenika. Temeljem Zakona o savjetodavnoj službi, Služba ostvaruje sredstva za rad iz državnog proračuna RH, obavljanjem svoje djelatnosti i iz drugih izvora na način i pod uvjetima propisanim Zakonom i Statutom Službe. Misija Savjetodavne službe jest razvijati konkurentna i napredna poljoprivredna gospodarstava i subjekte u ribarstvu i šumarstvu kroz informiranje, savjetovanje i obrazovanje, uz poštivanje načela dobre poljoprivredne prakse te očuvanje ruralnog prostora njegujući tradiciju i običaje.