Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je nove isplate lokalnim akcijskim gupama (LAG) iz IPARD programa, u sklopu mjere 202 „Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja“. LAG-u Južna Istra isplaćeno je 62.782,18 kn, LAG-u Zeleni trokut 117.390,39 kn, a LAG-u Mareta 16.819,94 kn.

LAG-ovima Europska unija sufinancira plaće zaposlenika, njihova putovanja i stručna usavršavanja (npr. kako izraditi poslovni plan i projektnu dokumentaciju i sl.). LAG-ovima se također plaćaju troškovi najma i opremanja njihovih ureda, troškovi za izradu stručnih studija (socio-ekonomskih, marketinških i sl.), kao i troškovi animacije lokalnog stanovništva.  Agencija za plaćanja do sada je sklopila ugovore o dodjeli sredstava iz IPARD programa za sufinanciranje 42 LAG-a u iznosu od 37,8 milijuna kuna.  Više o LAG-ovima ovdje.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakBiljke za duševni mir
Sljedeći članakMlijeko magarice, hrana i/ili lijek?
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.