Zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir uputila je danas zamolbu predsjedniku Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Czeslawu Siekiereskom da se zauzme kod Europske komisije da se osigura pomoć i za proizvođače mlijeka i mliječnih proizvoda te proizvođače mandarina koji su u Hrvatskoj također pogođeni odlukom Rusije o zabrani uvoza poljoprivrednih proizvoda iz zemalja EU.

Petir je istaknula da podržava njegov prijedlog da se na prvoj sljedećoj sjednici Odbora u rujnu pitanje ruskog embarga raspravi na Odboru. Rekla je da podržava  i  mjere ublažavanja štete koje je donijela Europska komisija za pomoć proizvođačima kvarljivog voća i povrća te je zatražila se iste  bez odgađanja prošire i na mjere pomoći proizvođačima mandarina te mlijeka i mliječnih proizvoda.

Da podsjetimo, Europska komisija je odobrila pomoć do 125 milijuna EUR-a za proizvođače jabuka, paradajza, karfiola, gljiva, grožđa, krastavaca, jagoda i crnog ribizla koji su najteže pogođeni ruskim embargom uvoza poljoprivrednih proizvoda.

 

Hrvatska u trgovinskoj razmjeni s Rusijom tijekom posljednjih nekoliko godina ostvaruje ukupni deficit osim u području razmjene poljoprivrednih proizvoda. „Imajući to u vidu, a s obzirom na ukupnu gospodarsku situaciju u RH koja se već šestu godinu nalazi u recesiji, molim da se zauzmete da se uz već poduzete mjere za kvarljivo voće i povrće, a koje se primjenjuju od 18. kolovoza 2014. godine,  svakako što prije uključe i mjere za mandarine i mliječne proizvode“, napisala je hrvatska zastupnica Marijana Petir u svom dopisu predsjedniku Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta Czeslawu Siekierskom .

Prethodni članak5 milijuna EUR za proizvodne investicije iz Europskog fonda za ribarstvo
Sljedeći članak394 tisuće kuna iz IPARD-a za objekt za preradu kupina
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.