Ministar prof. dr. sc Davor Romić prisustvovat će sastanku Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva Europske unije koje će se održavati 27. i 28. lipnja 2016. godine u Luksemburgu.

 

Najvažnija raspravna točka na predstojećem sastanku Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva iz područja poljoprivrede bit će na temu „Stanje na tržištu poljoprivrednih proizvoda” u okviru koje će Europska komisija izvijestiti o poduzetim mjerama stabilizacije tržišta, a na očekuje se predstavljanje novog paketa mjera za sektore koji trpe posebno velike štete zbog poremećaja na tržištu. Hrvatska je na više sastanaka iznosila stajalište kako paket mjera treba obuhvatiti dodatnu financijsku potporu u okviru koje države članice mogu isplatiti pomoć svojim poljoprivrednicima, uz moguću nadoplatu iz nacionalnog proračuna. Ista mjera bila je već odobrena u rujnu prošle godine. Podsjećamo da je na prošlomjesečnom Vijeću Republika Hrvatska tražila posebnu raspravnu točku u okviru koje je izvijestila o teškom stanju u pojedinim sektorima s naglaskom na sektore proizvodnje mlijeka i svinjogojstva. Ministar prof. dr. sc. Davor Romić tom je prigodom naglasio potrebu pronalaženja zadovoljavajućeg modela pomoći najugroženijim sektorima.

 

Komisija će predstaviti rezultate procjene mjera ekologizacije Zajedničke poljoprivredne politike (eng. greening) provedene nakon prve godine primjene ovog sustava. Detaljna procjena sustava imala je za cilj utvrditi administrativno opterećenje, ocjenu ravnopravnog tržišnog položaja proizvođača u različitim državama članicama i ocjenu mogućeg smanjenja proizvodnog potencijala zbog provedbe ovih mjera. Ocjena je obavljena nakon samo jedne godine provedbe mjera ekologizacije pa još nije poznat njihov učinak na zaštitu okoliša ili klime.

 

Vijeće će usvojiti zaključke o bacanju i rasipanju hrane. Bacanje i rasipanje hrane je veliki problem u cijelom svijetu te se procjenjuje da oko 30% proizvedene hrane bude uništeno ili propadne prije nego što dođe do potrošača. Na razini Europske unije ova je tema uključena u tzv. paket kružnog gospodarstva, odnosno paket propisa o otpadu. Zaključcima Vijeća daju se preporuke državama članicama i Europskoj komisiji za smanjivanje gubitaka i bacanja hrane u EU. Hrvatska je na nacionalnoj razini već učinila iskorak donošenjem Pravilnika o doniranju hrane i hrane za životinje, koji je usvojen u listopadu prošle godine.

 

Vijeće će također usvojiti zaključke o EU Uredbi o drvu. Radi se propisu koji, zajedno s odgovarajućim Akcijskim planom EU, ima za cilj smanjiti međunarodnu trgovinu nelegalno posječenog drva. Uredba se primjenjuje od 2013. g. te će se na sastanku Vijeća raspraviti o rezultatima koje je do sada postigla, kao i o mogućim dodatnim mjerama koje se na međunarodnoj razini mogu poduzeti kako bi se zaštitile šume od nelegalne sječe i pretjeranog iskorištavanja.

 

Što se tiče ribarskih točaka, najvažnija raspravna tema odnosi se na prijedlog Uredbe o održivom upravljanju vanjskim flotama EU, o čemu će ministri trebati donijeti političku odluku (tzv. opći pristup). Uredbom o upravljanju vanjskim ribarskim flotama želi se omogućiti bolje praćenje vanjske flote Unije, čime bi se pridonijelo suzbijanju nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova. Očekuje se da će Uredba stupiti na snagu 2017. godine.

 

Komisija će također predstaviti svoj plan konzultacija i hodogram aktivnosti s ciljem određivanja ribolovnih mogućnosti za 2017. godinu. Od listopada do prosinca ove godine najavljuje se donošenje niza propisa kojima će se utvrditi ribolovne kvote za različite vrste riba i ribolovna područja u EU. Za Hrvatsku su najvažnije odredbe koje se odnose na kvote ulova atlantske tune. Za vrste koje se love u Jadranu za sada još nema kvota ulova, već se one štite putem drugih mjera.

 

Od ostalih predviđenih tema za Hrvatsku je od interesa informacija koju će dati predsjedništvo o ishodu konferencije o patentima i pravima oplemenjivača. Naime, prošle godine Europski patentni ured je po prvi puta odobrio patent za dvije sorte povrća (rajčica i patlidžan) koje su dobivene uobičajenim uzgojnim metodama. To je izazvalo negativne reakcije u poljoprivrednom sektoru EU te je o tome već dva puta provedena rasprava na sastancima Vijeća ministara poljoprivrede. Hrvatska dijeli stav većine država članica EU kako biološki procesi ne mogu biti predmet zaštite patentima te kako odluka Europskog patentnog uredba predstavlja loš presedan koji potencijalno može ugroziti prava oplemenjivača bilja, a zatim i svih poljoprivrednika koji uzgajaju biljne proizvode u EU.

 

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKoja je mogućnost zamjene predstavnika suvlasnika?
Sljedeći članak3,7 milijuna kuna iz IPARD-a za podizanje nasada borovnice, navodnjavanje i izgradnju objekta za skladištenje
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.