Zaštićena oznaka izvornosti (ZOI) predstavlja naziv regije, određenog mjesta ili, iznimno, zemlje koji se koristi za označavanje proizvoda, a podrazumijeva da kvaliteta i karakteristike, u ovom slučaju vina, nastaju pod utjecajem određene zemljopisne sredine, da grožđe potječe isključivo s tog područja na kojem se ujedno odvija i proizvodnja.

Hrvatske zaštićene oznake izvornosti uvrštene su već ranije u elektronski registar E-Bacchus, europski registar zaštićenih oznaka izvornosti, zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla i tradicionalnih izraza. Sukladno Ugovoru o pristupanju Hrvatska je zaštitila 16 oznaka izvornosti za vino te se obvezala u roku godinu dana od dana pristupanja EU dostaviti Europskoj komisiji specifikacije za tih 16 zaštićenih oznaka izvornosti što je u zadanom roku i učinjeno.

Pri Ministarstvu poljoprivrede osnovano je Povjerenstvo za izradu specifikacija za zaštićene oznake izvornosti, koje je usvojilo specifikacije za 16 hrvatskih zaštićenih oznaka za vino. Specifikacije su dostavljene Europskoj komisiji i objavljene na stranicama Ministarstva poljoprivrede.

Za Hrvatsku ovaj korak predstavlja kraj opsežnog i dugotrajnog procesa započetog kroz pregovore i priznavanje oznaka, a nastavljenog nakon pristupanja EU kroz izradu specifikacija koje će opisati i istaknuti sve prednosti hrvatskih vina i zadovoljiti formalne zahtjeve europskih propisa, a istovremeno omogućiti proizvođačima što jednostavniji postupak priznavanja ZOI. Za hrvatske proizvođače vina zaštićena oznaka izvornosti, uz samu kakvoću vina, neupitno predstavlja dodanu vrijednost proizvoda te prepoznatljiv i općeprihvaćen simbol na zajedničkom europskom tržištu.

Također, do 01. lipnja 2014. godine zahtjevi za registraciju jedne od zemljopisnih oznaka na EU razini poslani su EK za 13 poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, koji su prije pristupanja RH u EU dobili zaštitu izvornosti ili zaštitu zemljopisnog podrijetla na nacionalnoj razini. Time je RH ispunila obveze iz pregovora. Zahtjevi za registraciju poslani su za još 2 proizvoda, koji su zaštićeni na nacionalnoj razini nakon ulaska RH u članstvo, tako da u EU proceduri registracije i zaštite sada imamo ukupno 15 proizvoda.

Zbog velikog potencijala koje RH ima te interesa proizvođača postupak registracije i zaštite poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda se nastavlja. Trenutno u postupku rješavanja na nacionalnoj razini imamo sedam novih zahtjeva za registraciju i zaštitu proizvoda jednom od oznaka.

Podsjetimo, proizvodi zaštićen oznakom izvornosti, oznakom zemljopisnog podrijetla i oznakom zajamčeno tradicionalnog specijaliteta od iznimnog su značaja i za proizvođače, državu članicu iz koje dolaze, ali i za potrošače. Takvi proizvodi mogu konkurirati na europskom i svjetskom tržištu prepoznatljivošću i kvalitetom.

Prethodni članakObjavljen Natječaj o isplati sredstava s proračunske u svrhu “Sufinanciranja rada uzgojnih udruženja” u 2014. godini
Sljedeći članakBorač – poboljšava zdravlje i raspoloženje
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.