Unatoč brojnim izazovima uslijed širenja bolesti COVID-19, vrijednost ribarstva u 2020. u odnosu na 2019. porasla je za 10,7 %. Na to je u najvećoj mjeri utjecao rast vrijednosti morskog ribarstva (za 11,6 %). Do njega je došlo zbog porasta prodanih količina (za 11,1 %). Putem Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo dodijeljeno je 2,4 milijarde kuna javne potpore sektoru ribarstva. Od toga je isplaćeno 1,3 milijarde kuna. Samo za COVID-19 mjere pomoći u hrvatsko ribarstvo isplaćeno je  250 milijuna kuna, a kroz Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu od 2021. do 2027. na raspolaganju  je više od 2,5 milijarde kuna. Rastu hrvatskog ribarstva, uz ulaganja i mjere pomoći, doprinijela je i digitalizacija sektora.

Hrvatsko ribarstvo već godinama unatrag prepoznalo je važnost digitalizacije podataka. Ono značajno olakšava zaprimanje i korištenje podataka, poboljšava dostupnost, povećava točnost podataka, unaprjeđuje analizu i izradu izvještaja te olakšava kontrolu i nadzor ribarstva. S tim ciljem razvijen je Geoinformacijski sustav ribarstva (GISR). Oko 650 plovila ima ugrađene elektronske očevidnike putem kojih ribari šalju redovito podatke o ribolovu. Također, oko 750 plovila posjeduje VMS uređaje za praćenje aktivnosti plovila i jedan su od najbitnijih mehanizama kontrole ribarstva. Izrađen je web shop na stranicama Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede. U njemu korisnici sami mogu kupiti dozvole koje izaberu. Prodaje se godišnje između 40.000 i 50.000 dozvola za rekreacijski i sportski ribolov na moru.

Izrađen je i Portal gospodarskog ribarstva (PGR), središnje mjesto na kojemu korisnici mogu elektronskim putem dostavljati podatke o transportu proizvoda ribarstva, službene podatke o vaganju, prvoj prodaji. Godišnje se ispuni između 60.000 i 75.000 dokumenata. Korištenjem modernih tehnologija danas se više od 95 % ukupnog ulova u gospodarskom ribolovu bilježi i dostavlja elektronskim putem, tj. putem aplikacije elektronskog ili mobilnog očevidnika. Izrađena je i mobilna aplikacija mTunaRek koju koriste plovila s dodijeljenom kvotom za lov plavoperajne tune u rekreacijskom ribolovu.

Početkom 2020. godine uveden je i sustav sljedivosti za plavoperajnu tunu i igluna putem bar kodova kojima se označava riba. Sustav se bazira na označavanju ribe bar kôdom (QR kôdom) u koji svaki sudionik lanca od ribara koji ulovi ribu do krajnjeg restorana ili ribarnice koja prodaje ribu upisuje svoje podatke. Potrošač sve podatke može pregledati skeniranjem bar kôda mobilnim uređajem. Skeniranjem bar kôda kupac se preusmjerava direktno u web aplikaciju HRiba na web stranici www.ribarstvo.hr/HRiba. Tamo mu se otvaraju podaci o ribi koju je kupio. Nakon uvođenja sustava za tunu i iglun, planirano je uvođenje označavanja i drugih vrsta. Krajnji cilj je potpuna sljedivost svih proizvoda ribarstva bar kôdovima.

Krajem 2020. godine digitaliziran je i sustav prodaje dozvola za slatkovodni ribolov. Izrađen je portal na kojemu ovlaštenici ribolovnog prava i sportsko ribolovna društva mogu prodavati dozvole ribičima za ribolov. Putem novog portala samo je u ovoj godini dosad prodano 77.000 dozvola. Izrađena je i mobilna aplikacija mRibič u kojoj ribiči mogu popunjavati podatke o ribolovu.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje