Na početku 8. kohezijskog foruma, Komisija je pokrenula ‘Kohesio’, javnu internetsku platformu. Ona prikuplja sve informacije o više od 1,5 milijuna projekata u svih 27 država članica financiranih iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF), Kohezije Fonda i Europskog socijalnog fonda (ESF) od 2014.

To je prvi put da se kreira tako sveobuhvatna platforma o EU projektima koja će biti dostupna svima. Također bit će dostupna na svim jezicima EU-a. Moći će se pregledati svi projekti i iz Hrvatske, i to na hrvatskom jeziku. Povjerenica za koheziju i reforme Elisa Ferreira rekla je:

-Kohesio nudi sveobuhvatan skup informacija kao nikad prije. Sa samo nekoliko klikova svatko može otkriti kako točno EU ulaže u regije i gradove. Ovaj novi alat nadopunjuje Izvješće o koheziji, koje je objavljeno prošlog mjeseca, i platformu Cohesion Open Data. Projekti financirani zajedničkom politikom neće imati tajni!

Povjerenik za radna mjesta i socijalna prava Nicolas Schmit dodao je:

– Europski socijalni fond potiče ljude u pronalaženju posla, otvara nova radna mjesta; pomaže radnicima i tvrtkama u stjecanju vještina potrebnih za pošten, zelen i digitalni napredak te jača socijalnu uključenost.

Evo što Kohesio nudi:

  • Standardizirani podaci o 1,5 milijuna projekata iz razdoblja financiranja 2014.-2020., uključujući poveznice na odgovarajuće programe i fondove;
  • Standardizirani podaci o 500.000 korisnika projekta i stanju provedbe projekata;
  • Podaci koji pokrivaju više od 300 operativnih programa u svih 27 država članica;
  • Interaktivna karta koja omogućuje geografsko dohvaćanje podataka;
  • Sve informacije prevedene na sve jezike EU.

Sljedeći koraci

U suradnji s upravljačkim tijelima, koje su države članice odabrale za upravljanje zajedničkim financiranjem, Komisija će nastaviti razvijati platformu Kohesio kako bi uključila projekte iz novog programskog razdoblja 2021.-2027. U narednim mjesecima platforma će biti dostupna na svim službenim jezicima EU-a.

Komisija je posvećena transparentnosti i stavljanju podataka na raspolaganje javnosti. Zbog toga je u prosincu 2015. pokrenuta platforma Cohesion Open Data koja korisnicima omogućuje praćenje napretka provedbe zajedničke politike na razini EU-a, prema temi, zemlji ili fondu. Platforma Kohesio nadopunjuje platformu Cohesion Open Data s jedinstvenim i sveobuhvatnim repozitorijom informacija o projektima i korisnicima koji se financiraju u okviru kohezijske politike. Dvije platforme koegzistiraju jer nude dva različita ugla: podaci o koheziji pokrivaju financijske informacije na razini programa dok Kohesio pruža detaljne informacije na razini projekta.

Više o platformi pronađite na:

Kohesio EU projects database

Prethodni članakEdukacija o Strateškom planu RH u sklopu ZPP
Sljedeći članakŠkripavac, lički krumpir i buša – identitet ličke poljoprivrede!
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.