Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) u suradnji s Vladom Republike Hrvatske i Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, objavljuje da su 30. lipnja 2022. godine usvojeni programi kojima će HAMAG-BICRO iz sredstava NPOO-a odobravati zajmove i subvencionirati kamate po kreditima banaka namijenjene investicijama u zeleno, digitalno gospodarstvo te jačanje konkurentnosti.

U okviru programa Investicijskih zajmova poduzetnicima su na raspolaganju zajmovi čiji je cilj poticanje i oporavak gospodarskih i investicijskih aktivnosti MSP-a kroz povećanje dostupnosti zajmova i povoljnije uvjete financiranja. Namijenjeni su ulaganjima u osnovna sredstva kroz projekte zelene i digitalne tranzicije te projekte usmjerene na jačanje konkurentnosti i otpornosti. Također i u obrtna sredstva do 30% ugovorenog zajma.

Programom subvencioniranja kamata po kreditima banaka odobrenim u okviru postojećih jamstvenih programa HAMAG-BICRO-a potiču se aktivnosti financijskih institucija. Olakšava se i pristup financiranju MSP-a kroz smanjenje kamatnih stopa i instrumenata osiguranja. Prihvatljivi prijavitelji su definirani Programom ESIF pojedinačna jamstva (uključujući djelatnost trgovine). Program se odnosi isključivo za investicijske kredite s rokom dospijeća od minimalno 5 godina. Maksimalni predviđeni iznos subvencije je polovica iznosa ukupne kamate.

Oba programa stupaju na snagu s danom donošenja i vrijede do iskorištenja sredstava, a najkasnije do 30. lipnja 2026. godine.

U skladu s regulatornim okvirom za provedbu i korištenje sredstava, sve investicije koje će biti financirane sredstvima NPOO-a moraju zadovoljavati kriterije načela nenanošenja  bitne štete okolišnim i klimatskim ciljevima Europske unije (Do No Significant Harm – DNSH)

Na službenim stranicama Agencije objavljen je tekst programa koji sadržava sve kriterije prihvatljivosti, uvjete, prihvatljive djelatnosti i slično. Objavljen je također i popis dokumentacije. Također i način podnošenja prijave koji će u ovom slučaju biti isključivo putem sustava za online prijavu.

Dodatno, osluškujući potrebe potencijalnih korisnika/krajnjih primatelja, Ministarstvo poljoprivrede je, u suradnji s HAMAG-BICRO-om i Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, izmijenilo Sporazum o financiranju na način da se rok otplate zajma za Mikro investicijske zajmove produljio s dosadašnjih 5 godina na novi rok do 7 godina te za Male investicijske zajmove s dosadašnjih 10 godina na novi rok do 12 godina uz poček u otplati do 5 godina kod Malih investicijskih zajmova.

Dulji rokovi otplate odnose se na ulaganja u podizanje višegodišnjih nasada. Također i ulaganja u ruralni turizam u jedinicama lokalne samouprave iz I.-IV. skupine prema indeksu razvijenosti.

Poček do 5 godina kod Malih investicijskih zajmova odnosi na ulaganja u podizanje višegodišnjih nasada. Sve kako bi se početak otplate zajma uskladio s početkom ostvarivanja prihoda od trajnog nasada.

Ovom izmjenom nastoji se povećati ulaganja u ruralni turizam u slabije razvijenim jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Također i povećati ulaganje u sektor „Voćarstvo i maslinarstvo“.

Prijave za sve navedene programe počinju 5. srpnja 2022. godine.

Izvor: http://www.rera.hr/

Prethodni članakPoziv na 18. natjecanje orača Požeško-slavonske županije
Sljedeći članakPosjet ministrice Vučković Krapinsko – zagorskoj županiji
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.