Na Vijeću ministara poljoprivrede i ribarstva EU održanog u ponedjeljak, 10. listopada 2016. godine raspravljene su teme vezane uz poljoprivrednu i ribarstvenu politiku. Raspravljao se o tzv. Omnibus uredbi kojom se predviđaju izmjene 15 uredbi koje se odnose na višegodišnje programe u različitim područjima EU zakonodavstva, a u dijelu poljoprivrede mijenja se pet važnih uredbi vezanih uz Zajedničku poljoprivrednu politiku. Uvodno je bila raspravljena točka u vezi ribolovnih mogućnosti na Baltiku.

Na Vijeću se razgovaralo i o stanju na tržištu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Slovačka, koja trenutno predsjeda Vijećem, je izvijestila da u nekim sektorima postoje signali oporavka, no da su u pojedinim sektorima još uvijek prisutni problemi uzrokovani niskim cijenama ili poremećajima u lancu opskrbe. Poljska je izrazila potrebu političke rasprave  o zadržavanju proizvodnih kvota u sektoru šećera kao i apel za pomoć zbog pojave afričke svinjske kuge.

 

Europska komisija koju je predstavljao povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan podsjetila je da je doneseno nekoliko paketa pomoći za sektore mlijeka, svinjskog mesa, voća i povrća, te da postoje signali oporavka, ali još uvijek treba imati na umu osjetljivost tih sektora. Oporavak bilježi sektor mlijeka zbog smanjenja proizvodnje, a došlo je i do povećanja otkupnih cijena mlijeka za oko 3% u kolovozu. Uz to je porastao i izvoz u Kinu. Shemu dobrovoljnog ograničavanja proizvodnje mlijeka države članice iskoristile su u opsegu od 98,9% što ukazuje na važnost ciljanih programa promocije za potporu stočarstva radi izvoza u treće zemlje. Povjerenik Hogan bio je u nekoliko misija u trećim zemljama s ciljem otvaranja tih tržišta za europske poljoprivredne i prehrambene proizvode.

 

Kao odgovor na prijedlog Poljske Hogan je podsjetio da šećerne kvote prestaju 30. rujna 2017. jer je to dogovoreno još 2013. i da definitivno nema povratka na stari sustav. Sektor proizvodnje šećera je restrukturiran uz znatna ulaganja, a na raspolaganju će ostati određeni mehanizmi zaštite poput privatnog skladištenja, ugovornih obaveza i carina. Komisija je svjesna opasnosti osciliranja cijena šećera nakon ukidanja kvota te će pratiti stanje na tržištu.

 

Ministar Davor Romić istaknuo je da Hrvatska smatra kako je unatoč nekim pozitivnim pokazateljima koji su prezentirani, stanje na tržištu i dalje ozbiljno i tek se treba vidjeti učinak mjera koje su uvedene najnovijim paketom. U sektoru mlijeka interventne mjere su donijele tek privremeno olakšanje, ali je pitanje što će se dogoditi kada se te količine vrate na tržište. Hrvatska dijeli zabrinutost u vezi budućnosti tržišta šećera. S obzirom na trenutno stanje na tržištu, rizici na koje ukazuje Poljska su realni. Ukidanje dosadašnjeg sustava proizvodnog ograničenja i potpuna liberalizacija tržišta šećera u budućnosti je vrlo ozbiljno pitanje. Iz tog razloga smatramo da je potrebno dobro razmotriti sve potencijalne učinke koje će proizvesti ukidanje kvotnog sustava.

 

Na Vijeću je također bilo riječi i o prijedlogu izmjena Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014 vezano uz greening. Osamnaest zemalja uključujući i Hrvatsku izrazilo negodovanje nacrtom prijedloga izmjene predstavljene u srpnju jer smatraju da predložene izmjene ne idu u smjeru pojednostavljenja primjene Uredbe i ne ispunjavaju cilj. Sporne odredbe uključuju: uvođenje zabrane upotrebe sredstava za zaštitu bilja na proizvodnim površinama (površina na ugaru, međuusjevi, usjevi koji vežu dušik), produljenje minimalnog ugara za 6 do 9 mjeseci i uvođenje obveznog razdoblja od 10 tjedana za međuusjeve.

 

Komisija razumije prijedlog 18 država članica te uvažava dio prijedloga poput odgađanja pune primjene do 1. siječnja 2018. godine. Komisija povlači zahtjev za ugar i zadržava status quo te smanjuje predloženi rok za međuusjeve s 10 na 8 tjedana. Međutim, Komisija i dalje podržava načelo zabrane pesticida, ali je spremna razmotriti kontrolni mehanizam da se sustav pojednostavni. Vijeće je primilo na znanje raspravu na ovu temu i najavilo detaljniju raspravu na Posebnom odboru za poljoprivredu.

 

 

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakUzgoj ukrasne biljke adam
Sljedeći članakPovećanje aromatskog profila i bouqueta mladih vina
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.