Na svim poljoprivrednim kulturama svake godine javljaju se štetni organizmi koji svojim negativnim djelovanjem umanjuju prinose, kvalitetu proizvoda te mogu prouzročiti značajne gospodarske štete. Intenzitet pojave pojedinog štetnog organizma ovisi o klimatskim prilikama, biološkom potencijalu štetnog organizma kao i osjetljivosti biljke domaćina.
Kako bi se štete smanjile nužno je provoditi redovite mjere zaštite. Učinkovitost mjera zaštite bilja ovisi o pravilnom odabiru, stručnom provođenju te njihovom pravovremenom provođenju. No, danas je učinkovitost suzbijanja jedan od kriterija o kojem se promišlja pri donošenju odluka o provedbi raspoloživih mjera suzbijanja. Suvremenu zaštitu bilja prati i briga o očuvanju okoliša i bioraznolikosti, zdravlju ljudi i životinja te opravdanost primjene sredstava za zaštitu bilja u odnosu na dobit proizvodnje.
Za učinkovito suzbijanje štetnih organizama, očuvanje okoliša te ekonomičnost proizvodnje nužno je organizirati i provoditi izvještajno-prognozne poslove za zaštitu bilja kao temelj suvremene zaštite bilja tj. integrirane zaštite bilja.
Izvještajno-prognozni poslovi su dvije različite kategorije poslova koje, ali koje uzajamno djeluju i usko su povezane.
U izvještajnim poslovima sustavno se prati dinamika pojave, intenziteta napada i rasprostranjenosti štetnih organizama, te nastalih šteta.
U prognoznim poslovima se na temelju prikupljenih podataka u izvještajnim poslovima predviđa jačina pojave štetnih organizama te se određuju optimalni rokovi suzbijanja.
Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, Ministarstva poljoprivrede u sklopu svog djelovanja organizirala je sustav Izvještajno prognoznih poslova (IPP) za zaštitu bilja. Sustavno i organizirano praćenje štetnih organizama na poljoprivrednim kulturama provodi se od 1997. godine kada je Uprava djelovala kao samostalni zavod – Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu.
Monitoringom su obuhvaćeni najznačajniji gospodarski štetni organizmi poljoprivrednih kultura, pri čemu se vodi računa o važnosti tj. zastupljenosti pojedinih kultura na nekom području i njihovoj gospodarskoj važnosti.
Pomoću agroklimatskih stanica prate se svi bitni parametri koji utječu na pojavu određene biljne bolesti (temperature zraka, relativne vlage zraka, količine padalina, prisutnosti vlage na listu, temperature u zoni biljke). Prikupljeni podatci obrađuju se pomoću računalnih programa te se dobiva informacija o početku, trajanju i intenzitetu napada biljne bolesti što omogućava određivanje pravovremenog roka tretiranja te odabir odgovarajućih pripravaka za njihovo suzbijanje.
Uprava za stručnu podršku razvoja poljoprivrede i ribarstva trenutno raspolaže s 204 agroklimatske stanice (Pinova, Metos) koje su razmještene na cijelom teritoriju Republike Hrvatske.
U siječnju 2021 godine postavljeno je 20 novih agroklimatskih čime je dobivena kvalitetnija pokrivenost terena.
Najvećim dijelom mjerni uređaji postavljeni su na područjima intenzivne proizvodnje jabuke, grožđa, krumipra, koštičavog voća te povrća.
Pomoću kompjutorskih modela prognoze i agroklimatskih stanica prati se razvoj i rizik od pojave bolesti: (Venturia inaequalis, Plasmopara viticola, Phytophthora infestans, Blumeriella jaapii, Pucinnia recondita, P.striiformis, Sclerotinia sclerotiorum, Cercospora beticola, Spiloceae oleagina, Monilia fructigena, Botrytis cinerea, Unicinula necator, Wilsonomyces carphophilus, Taphrina deformans, Erwinia amylovora i dr.).
Prognoza pojave štetnih organizama životinjskog podrijetla i korova temelji se na utvrđivanju brojnosti njihove populacije i praćenjem uvjeta okoline. U tu svrhu redovito se vrše vizualni pregledi bilja, prate se uvjeti putem agroklimatskih stanica. Za praćenje kukaca postavljaju se feromonski, hranidbeni i olfaktorni mamci na 870 lokaliteta. Postavljanje mamaka obavlja se prije početka leta štetnika kako bi se utvrdio njihov kritični broj koji uz sume efektivnih temperatura omogućava određivanje optimalnog roka tretiranja.
Na temelju praćenja štetnih organizama opisanim metodama izrađuju se preporuke za zaštitu bilja koje su dostupne na savjetodavnom portalu Uprave za stručnu podršku razvoja poljoprivrede i ribarstva (http://www.savjetodavna.hr) i besplatne su.
Svi zainteresirani proizvođači mogu se putem navedenog portala prijaviti za dobivanje preporuka putem e maila.
Integrirana zaštita bilja dio je integrirane proizvodnje koja je ekološki prihvatljivija i visoke je kakvoće proizvoda. Usvajanjem Direktive 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. godine utvrđivanju akcijskog okvira Zajednice za postizanje održive primjene pesticida i donošenjem nacionalnog Zakona o održivoj uporabi pesticida (NN 14/2014) svi hrvatski poljoprivredni proizvođači na svojim površinama moraju provoditi i poštivati načela integrirane zaštite bilja. Jedno od osnovnih načela integrirane zaštite bilja je smanjenje uporabe kemijskih pripravaka za zaštitu bilja, te uvođenje alternativnih metoda njihova suzbijanja pri čemu izvještajno prognozni poslovi koji se provode imaju značajnu ulogu.
IZVOR: http://www.savjetodavna.hr (Aleksandra Radić dipl. ing. agr.)
