Završila je razmjena stajališta članica i članova Odbora za poljoprivredu Europskog parlamenta s povjerenikom Phillom Hoganom. Zastupnica Marijana Petir tražila je pomoć Europske komisije za voćare, povrtlare i vinogradare koji su u travnju 2016. godine pogođeni mrazom i ledom. Rekla je da se u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Mađarskoj i Rumunjskoj zbirno štete procjenjuju na 800 milijuna EUR-a a da je moguće da će se popeti i na 1 milijardu EUR-a. Petir je rekla da su proizvođači već stradali zbog ruskog embarga i poremećaja na tržištu, a ova elementarna nepogoda bacila ih je na koljena. „Imajući u vidu ovu elementarnu nepogodu i poremećaje na tržištu, zanima me povjereniče kako ćete pomoći našim voćarima pogođenima ledom i mrazom o čemu sam Vam s kolegama iz EPP-a već uputila zahtjev te planirate li povećati proračun za krize u poljoprivredi ali tako da ne dirate poljoprivredni proračun nego da osigurate dodatna sredstva?“, pitala je Petir povjerenika Hogana. Petir je za svoj zahtjev dobila široku podršku zastupnika uključujući i onih iz Francuske koji su se uz one koji su supotpisali njen zahtjev Hoganu također priklonili njenoj inicijativi jer su i njihovi poljoprivrednici također pogođeni mrazom.
Hogan je odgovorio da je zaprimo pismo koje mu je Petir uputila s kolegama i da sada sa svojim suradnicima traži rješenja kako bi se voćarima, vinogradarima i povrtlarima koji su stradali zbog mraza i leda pomoglo spomenuvši i mogućnost financiranja iz Fonda za ruralni razvoj. Petir je komentirala da smatra da je nužno osigurati dodatna financijska sredstva izvan poljoprivrednog proračuna jer je riječ o velikoj krizi i države članice same neće moći pokriti troškove štete ukoliko se ne pomogne i s EU razine.
Hogan je u svom uvodnom izlaganju rekao da se stanje u mljekarskom sektoru stabiliziralo te da se svinjogojski sektor oporavlja s čime se zastupnici nisu složili upozoravajući povjerenika na konkretne probleme s kojima se poljoprivrednici susreću.
Hogan je pak odgovorio da je 420 milijuna EUR-a odobreno državama članicama kao oblik pomoći, no da su one potrošile do sada samo 54%. Dodao je da je 15 država članica potrošilo više od novca koji im je dodijeljen a da 8 država članica nije potrošilo ništa. To su: Grčka, Francuska, Cipar, Nizozemska, Rumunjska, Austrija, Finska i Poljska.
Pojednostavljenje Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) za Hogana je i dalje prioritet. Istaknuo je da je 2015. godine proveo cijeli niz mjera a posebno je izdvojio smanjenje administrativnih kazni i uvođenje žutog kartona za prekršitelje. Dodao je da mjere stupaju na snagu na jesen i odnosit će se na obradu zahtjeva za 2016. godinu.
EK će ponuditi reviziju politike ozelenjavanja bez da se smanje standardi zaštite okoliša ali da se dobije veća fleksibilnost za poljoprivrednike jer se poljoprivrednici žale upravo na zahtjevnost u provedbi ove mjere.
Zastupnici su kao i uvijek do sada izrazili interes i zabrinutost vezano uz TTIP. „Nije u interesu EU prihvatiti „light“ TTIP samo kako bi se pregovori završili u okviru mandata predsjednika Obame“, bio je rezolutan Hogan obečavši zastupnicima da će štiti interese poljoprivrednika. „Ako SAD ne pristane na naše uvjete, neće biti sporazuma“, zaključio je Hogan.
Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje
Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
