Pod pokroviteljstvom hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu Marijane Petir održan je 19. Izbor za najuzorniju hrvatsku seosku ženu. Ovogodišnje natjecanje održano je u Zagrebu, a žiri na čelu s predsjednikom Zdravkom Tušekom, ravnateljem Savjetodavne službe Hrvatske, za najuzorniju hrvatsku seosku ženu za 2018. godinu izabrao je Melitu Vrbanek iz Ozlja.

Melita Vrbanek posao u MORH-u zamijenila je poljoprivredom. Nositeljica je OPG-a koji se bavi vinogradarstvom i vinarstvom, a u sektoru ekološke proizvodnje ovčarstvom, uzgojem žitarica, heljde i uljarica buča golica. Zajedno sa suprugom obrađuje 45 hektara poljoprivredne površine.

Titulu druge pratilje odnijela je Ljiljana Kolarec iz Bapske, dok je prvom pratiljom proglašena Božica Perić iz Viškovaca.

Udruga „Uzorne hrvatske seoske žene“ na čelu s predsjednicom Katicom Jerleković organizirala je ovaj, 19. po redu Izbor za najuzorniju hrvatsku seosku ženu, a  eurozastupnica Marijana Petir njihov rad prati te ih podupire od samih početaka. Petir je i ove godine kao nagradu za pobjednicu izbora osigurala put u Bruxelles i posjet europskim institucijama.

“Prije nego što proglasimo pobjednicu, želim vam reći da ste za mene sve pobjednice, jer se svakodnevno suočavate s mnogim izazovima i da iz njih niste izašle kao pobjednice ne biste bile tako uspješne i ne bi danas bile ovdje”, kazala je zastupnica Marijana Petir, podsjećajući kako nastoji da na europskoj razini bude vidljivija uloga seoskih žena te se bori da rad seoskih žena bude priznat kako bi iz toga proizašla sva materijalna i socijalna prava za njih a koja danas nemaju. Na njenu inicijativu je pitanje seoskih žena podignuto na EU razinu, ona je izradila Izvješće o ženama i njihovoj ulozi u ruralnim područjima koje je Europski parlament prihvatio a u kojem opisuje važnu ulogu seoskih žena i probleme s kojima se one suočavaju

 

Uz zastupnicu Petir, manifestaciji su prisustvovali i gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije Zdravko Barać, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije Josip Kraljičković i pročelnik Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba Emil Tuk.

Posjetitelji su uz uzorne žene imali priliku pogledati i etno modnu reviju kolekcija „Licitarsko srce“ i „Zelena i plava Hrvatska“ dizajnerice Mine Petre.

GL

 

 src=

Prethodni članak5. Europski kongres mladih poljoprivrednika
Sljedeći članakZašto je važan kalcij u ishrani bilja?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.