Nakon isplate 1,65 milijardi kuna kroz predujam i prvu ratu koji su se financirali iz proračuna EU, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju sljedeći tjedan započinje s isplatom drugog dijela izravne potpore, koja se financira iz proračuna RH. Podsjetimo, za proizvodnu 2015. godinu ove je godine na raspolaganju ukupno 3,4 milijarde kuna (iz RH i EU proračuna) za izravnu potporu poljoprivrednicima:

  • 2,65 milijardi kuna –  izravna plaćanja (do sad isplaćeno 1,65 mlrd. kuna)
  • 27,4 milijuna kuna  – EU interventna potpora stočarima za krave u proizvodnji mlijeka (isplaćeno sve
  • 138,6 milijuna kuna – osjetljivi sektori (mliječne krave, rasplodne krmače, duhan i maslinovo ulje)
  • 596,4 milijuna kuna – IAKS mjere ruralnog razvoja (Agrookoliš, Ekološka poljoprivreda i Područja s posebnim ograničenjima).

Isto tako, krajem ove godine poljoprivrednicima će biti isplaćen i predujam za proizvodnu 2016. godinu u iznosu od 776 milijuna kuna.

                         Dinamika isplate drugog dijela potpore

Osnovno plaćanje

 

Zeleno plaćanje

 

Preraspodijeljeno plaćanje

 

Plaćanje za mlade poljoprivrednike

 

Program za male poljoprivrednike

 

Proizvodno vezana potpora:

         Tov goveda

     Krave dojilje

          Krave u proizvodnji mlijeka

         Šećerna repa

         Ovce i koze

         Voće i povrće

         Krmni proteinski usjevi

 

Državna pomoć: Mliječne krave, Rasplodne krmače, Duhan, Maslinovo ulje

 

Državna potpora za očuvanje izvornih i zaštićenih kultivara poljoprivrednog bilja

 

IAKS mjere ruralnog razvoja:

 

Mjera 10 – Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene

 

Mjera 11 – Ekološki uzgoj

 

Mjera 13 – Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima

 


Prije nadolazeće isplate RH dijela izravne potpore na žiro račune 100.000 poljoprivrednih gospodarstava, izvršit će se prijeboj dugovanja korisnika potpore s Poreznom upravom. Naime, prijeboj potpora sa poreznim dugom propisan je Pravilnikom o uvjetima, načinu i postupku prijeboja potraživanja prema državnom proračunu s poreznim dugom te se provodi na odobrenim iznosima potpore koji se financiraju iz proračuna RH.
Sukladno prijeboju će ovisiti i dinamika isplate potpora jer je to proces koji iziskuje odreÄ‘eno vrijeme, pa će isplata ovisno o tome krenuti početkom idućeg tjedna.  

Nadalje, sukladno Zakonu o poljoprivredi sredstva potpore poljoprivredi do iznosa od 50.000 kuna osloboÄ‘ena su od ovrhe. Korisnici potpora u poljoprivredi koji su prijavili zaštićene račune pored redovnih, dobit će iznos potpore do 50.000,00 kn na zaštićeni račun, a ostali iznos potpore (ukoliko je odobren iznos veći od 50.000,00 kn) isplatit će im se na redovni račun.

Prethodni članakZakon koji posebno štiti posjed
Sljedeći članak633 tisuća kuna iz IPARD-a za objekt za držanje kokoši nesilica i uzgoj pilenki lake linije
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.