Azijska strizibuba je kukac koji pričinjava velike štete na brojnim vrstama bjelogoričnog drveća i grmlja koje rastu u šumama, parkovima, voćnjacima i vrtovima. U Europi ovaj kukac ima karantenski status, a unesen je iz azijskih zemalja trgovinom sadnica drvenastog bilja i drvenim materijalom za pakiranje.

 

U Hrvatskoj je prvi puta utvrđena zaraza ovim štetnikom na području Zadarske županije gdje se trenutno provode mjere iskorjenjivanja. Sijeku se biljke domaćini sa simptomima zaraze kao i biljke domaćini koje se nalaze u polumjeru od 100 m oko zaraženih biljaka jer postoji opasnost da se i u njima nalaze ličinke ovog štetnika iako se simptomi još ne vide. Naime, odrasla ženka od svibnja do rujna odlaže jaja pod koru drveta iz kojih se izlegu ličinke koje, hraneći se unutar debla, prave hodnike i tako uništavaju drvo uzrokujući njegovo postepeno sušenje. Simptomi se uočavaju tek nakon dvije godine kad iz drveta izađe odrasli kukac. Zbog takve biologije azijske strizibube, nije moguće rano otkriti zarazu.

 

Početkom studenog utvrđena je zaraza na novom području u jednom rasadniku u Rugvici u Zagrebačkoj županiji. U tijeku su aktivnosti koje prethode provedbi uništenja biljaka domaćina tom lokalitetu.

 

Zbog opasnosti da se azijska strizibuba širi i dalje sadnim materijalom ukrasnog bilja, fitosanitarna inspekcija obavlja pojačani nadzor nad rasadnicima takvog bilja i vrtnim centrima koji se bave njegovom distribucijom.

 

Podsjećamo da je važećim zakonima, a upravo zbog prevencije širenja potencijalnih štetnih organizama, zabranjena distribucija i premještanje sadnog materijala mlađeg od dvije godine, jer pri inspekcijskom nadzoru prilikom ulaska sadnog materijala na područje EU nije moguće utvrditi prisutnost štetnog organizma.

 

Prethodni članakZa preradu i trženje maslina isplaćeno 325 tisuća kuna iz IPARD-a
Sljedeći članakKodeks otkupa žitarica i uljarica
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.