U Republici Hrvatskoj tijekom predpristupnog perioda veliki su se napori ulagali u usklađivanje s odredbama propisa EU u svim područjima, pa tako i u području sigurnosti hrane, veterinarstva i fitosanitarne politike (pregovaračko Poglavlje 12). Jedna od zahtjevnijih aktivnosti bila je i procjena stupnja usklađenosti objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla s europskim propisima. Određeni broj objekata nije u potpunosti ispunjavao sve odredbe tzv. higijenskog paketa, te je za njih ispregovarano prijelazno razdoblje u kojemu su se  morali unaprijediti.  Ulaskom u EU Republika Hrvatska je imala mogućnost primjene određenih odstupanja ili prilagodbi pojedinih odredbi higijenskog paketa za objekte manjeg kapaciteta,  za objekte koji se nalaze na područjima s posebnim geografskim ograničenjima te  objekte u kojima se proizvodi hrana s  tradicionalnim obilježjima ili se koriste tradicionalne metode proizvodnje.  Iz tog razloga 2013. godine  Ministarstvo poljoprivrede je izradilo nacrt nacionalnog propisa: „Pravilnik o  mjerama prilagodbe zahtjevima propisa o hrani za hranu životinjskog podrijetla“, koji je  morao biti    odobren od strane Europske komisije i svih zemalja članica EU. 

Nakon nekoliko tehničkih sastanaka i dodatnih konzultacija dana 04. travnja 2015. zaprimljena je službena suglasnost EK na predloženi propis, te je isti upućen na objavu u Narodne novine, a  stupit će na snagu osmoga dana od dana objave.

Navedenim Pravilnikom definirani su kapaciteti za male objekte, područja s posebnim geografskim ograničenjima  (otoci koji nisu mostom povezani s kopnom) te brdsko-planinska područja.   Istim Pravilnikom propisani su minimalni, prilagođeni uvjeti koje objekti malog kapaciteta trebaju ispunjavati u pogledu izgradnje i opreme, što se osobito odnosi na neophodan broj prostora i/ili prostorija, na način da je omogućeno obavljanje različitih faza proizvodnje u istoj prostoriji pod odgovarajućim uvjetima (primjerice, uz vremensko odvajanje radnji). U malim klaonicama s neredovitom dinamikom klanja prilagođeno je vrijeme obavljanja post mortem pregleda, dopušteno je držanje životinja u krugu klaonice 21 dan prije klanja, a dozvoljeno je i odstupanje od odredbe po kojoj se sve svinje starije od 4 tjedna moraju prije post mortem pregleda rasjeći na polovice.

Subjektima koji  proizvode sireve s razdobljem zrenja duljim od 60 dana, a koji se nalaze na područjima s posebnim geografskim ograničenjima, maksimalno je pojednostavljen način kontroliranja sirovog mlijeka, s obzirom da je teško provedivo uzorkovanje i dostava mlijeka na laboratorijske pretrage tijekom cijele godine u skladu s odgovarajućim odredbama higijenskog paketa.

Kod proizvodnje tradicionalnih proizvoda, dozvoljeno je u objektima korištenje prostora/prostorija izrađenih od prirodnih materijala koji su neophodni za posebne karakteristike  takvog proizvoda, kao i korištenje opreme/instrumenata načinjenih od prirodnih materijala u objektima u kojima se primjenjuju tradicionalne metode proizvodnje hrane. Za korištenje navedenih mogućnosti subjekti u poslovanju s hranom moraju od nadležnog tijela (Ministarstva poljoprivrede) zatražiti dozvolu na način kako je to propisano istim Pravilnikom.

Naravno, subjekti u poslovanju s hranom koji ispunjavaju uvjete za primjenu ovog propisa moraju poduzimati sve mjere koje će osigurati proizvodnju zdravstveno ispravne i sigurne hrane.

Na kraju je važno napomenuti da se hrana proizvedena u ovakvim objektima  može stavljati na tržište cijele EU, a ovi, znatno olakšani uvjeti omogućit će jeftinije i lakše poslovanje, bolju konkurentnost a time i održivost malim subjektima u poslovanju s hranom. Ujedno otvara se i mogućnost korištenja mjera iz Programa ruralnog razvoja za manje subjekte u poslovanju s hranom prije svega u ulaganja usmjerena na preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda odnosno proizvoda s dodanom vrijednosti.

 

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakTreba li ponjeti vlasničke listove kod sastavljanja oporuke?
Sljedeći članakInformacija korisnicima o pravu na oslobođenje potpore od ovrhe
Domagoj Zlatar
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.