Sukladno odredbama Zakona o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (Narodne novine br. 80/13 i 41/14) i Pravilnika o provedbi programa izravne potpore i pojedinih mjera državne potpore poljoprivredi u 2014. godini (Narodne novine br. 27/14 i 40/14) propisani su kriteriji prihvatljivosti glede pasminskog sastava koje pojedino grlo goveda treba zadovoljiti kako bi ostvarilo premiju za krave dojilje, odnosno plaćanje za mliječne krave. Premija za krave dojilje može se ostvariti za grla mesnih pasmina te njihovih križanaca, koja pripadaju stadu za uzgoj teladi za proizvodnju mesa, dok se plaćanje za mliječne krave može ostvariti za grla mliječnih i kombiniranih pasmina i njihovih križanaca u proizvodnji mlijeka kod kojih se provodi kontrola mliječnosti (grla moraju biti u kontroli mliječnosti ako korisnik ostvaruju plaćanje za 5 i više grla mliječnih krava).

Sukladno naputku Ministarstva poljoprivrede, u Agronet sustavu je omogućen prikaz grla pasmine 03 -Ostali križanci, na listu C Jedinstvenog zahtjeva, kako bi se za njih mogao pravovremeno podnijeti Zahtjev za 2014. godinu. Korisnici koji posjeduju grla pasmine 03 (ostali križanci) trebaju izvršiti dopunu zahtjeva ukoliko smatraju da navedena grla pripadaju stadu za uzgoj teladi za proizvodnju mesa (krave dojilje), odnosno stadu za proizvodnju mlijeka (mliječne krave). Korisnici koji smatraju da pasminski sastav grla evidentiran u Jedinstvenom registru domaćih životinja ne odgovara stvarnom stanju na gospodarstvu dužni su ažurirati navedene podatke.

Pozivamo stoga korisnike koji su do sada već u okviru Jedinstvenog zahtjeva podnijeli zahtjev za premije za krave dojilje u 2014. da nadopune svoj zahtjev za grla koja su označena šifrom 03_ostali križanci.

Prethodni članak5,9 milijuna kuna bespovratnih potpora za poljoprivredu
Sljedeći članakZa nasad trešanja i smokava 800 tisuća kuna iz IPARD -a
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.