Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/13) Pravilnikom o utvrđivanju kvote zapošljavanja osoba s invaliditetom (NN 44/14), propisana je počevši od 1. siječnja 2015. godine obveza poslodavaca koji zapošljavaju najmanje 20 radnika da zaposle određeni broj osoba s invaliditetom, što ovisi ukupnom broju zaposlenih radnika i djelatnosti koju obavljaju. Naime, poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika mora zaposliti na primjerenom radnom mjestu, prema vlastitom odabiru u primjerenim radnim uvjetima, određeni broj osoba s invaliditetom, ovisno o ukupnom broju zaposlenih radnika i djelatnosti koju obavlja (članak 8. Zakona).

 

Kvota (broj invalida) koje mora zaposliti poslodavac je različita i ne može biti manja od 2% niti veća od 6% ukupnog broja zaposlenih radnika. Međutim, u broj zaposlenih se ne obračunavaju radnici u radnom odnosu na određeno vrijeme, ali samo oni koji obavljaju sezonske poslove. Također su člankom 3. Pravilnika utvrđeni postotci od 2%, 3% i 6% kvote osoba s invaliditetom, koja se utvrđuje na broj zaposlenih. 

Stoga, ako poslodavac zapošljava manje od 50 a više od 20 radnika, kvotni postotak smanjuje mu se za 1 postotni bod, koji ne može biti niži od 2% (primjer: ako poslodavac ima 33 zaposlenika treba zaposliti 2 invalida (umjesto 6% smanjenje je na 5%).

            Naknada

Međutim, ako poslodavac ne ispuni obvezu zapošljavanja i ne zaposli osobu s invaliditetom u broju, na koji ga obvezuje Zakon, mora plaćati naknadu, koja se izračunava prema formuli BI x MP = UMP x 30% (pri čemu je BI broj invalidnih osoba, MP iznos minimalne plaće koju za svaku godinu utvrđuje Vlada svojom Uredbom, dok je UMP ukupan iznos minimalnih plaća koji ovisi od broja invalidnih osoba i iznosa, time da je 30% zakonski postotak za obračun naknade za financiranje zapošljavanja invalidnih osoba od strane onih koji su morali, a nisu zaposlili osobu s invaliditetom).

Novčana naknada obračunava se i dospijeva na naplatu do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec, s time da se plaćanje obavlja kao doprinos za obvezna osiguranja (primjer: ako poslodavac ima 33 zaposlenika a ne izvrši zakonsku obvezu zapošljavanja invalida, treba plaćati mjesečnu naknadu za svaki mjesec 905,28 kn x 2 (invalida)= 1.810,56 kn)

 

Obvezu kvotnog zapošljavanja poslodavac može ispuniti tako da zaposli propisani broj osoba s invaliditetom, a u suprotnom tako da:

  • zaključi jedan ili više ugovora o poslovnoj suradnji s osobom s invaliditetom koja se samozapošljava, čija je ukupna vrijednost jednaka najmanje minimalnoj mjesečnoj plaći svake osobe s invaliditetom koju bi poslodavac morao zaposliti unutar propisane kvote, odnosno u slučaju sklapanja ugovora na rok duži od jednog mjeseca, čija je prosječna mjesečna vrijednost jednaka najmanje minimalnoj mjesečnoj plaći svake osobe s invaliditetom koju bi poslodavac morao zaposliti unutar propisane kvote,
  • primi na obavljanje prakse, utvrđene nastavnim planom, učenike s teškoćama u razvoju ili studente s invaliditetom, s time da se 4 praktikanta priznaju kao 1 zaposlena osoba s invaliditetom,
  • primi na obavljanje prakse rehabilitante u sklopu profesionalne rehabilitacije koju provodi centar za profesionalnu rehabilitaciju, s time da se 2 rehabilitanta priznaju kao 1 zaposlena osoba s invaliditetom,
  • sklopi jedan ili više ugovora o djelu sa studentom s invaliditetom koji ima status redovitog studenta prema kojima su ukupni priznati troškovi rada jednaki najmanje minimalnoj mjesečnoj plaći svake osobe s invaliditetom koju bi poslodavac morao zaposliti unutar propisane kvote,
  • primi na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa osobe s invaliditetom, s time da se 4 takve osobe priznaju kao 1 zaposlena osoba s invaliditetom,
  • daje jednu ili više stipendija za redovno obrazovanje osobama s invaliditetom čija je ukupna visina jednaka najmanje minimalnoj mjesečnoj plaći svake osobe s invaliditetom koju bi poslodavac morao zaposliti unutar propisane kvote (u daljnjem tekstu: zamjenska kvota).

Svaka osoba s invaliditetom mora se prijaviti radi upisa u očevidnik koji vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

Imajući u vidu činjenicu da su odredbom članka 3. Pravilnika o poticaju zapošljavanja osoba s invaliditetom, propisani poticaji za poslodavca koji zapošljava osobu s invaliditetom, ukazujemo da je ujedno odredbom članka 41. Zakona propisana i novčana kazna od 5.000,00 do 30.000,00 kn za poslodavca, ako prilikom zapošljavanja ne da prednost osobi s invaliditetom u okviru kvote ili ako je obveznik novčane naknade – ne obračuna i ne uplati naknadu u propisanom roku.

Detaljne upute o načinu prijave osoba s invaliditetom u očevidnik možete pronaći na www.mirovinsko.hr a sve informacije o kvotnom sustavu zapošljavanja osoba s invaliditetom na web stranici Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom www.zosi.hr 

Alan Vajda, mag.iur

Prethodni članakZELINA 15 ,Međunarodna izložba vinskih pehara i vrčeva
Sljedeći članakIzobrazba kao priprema za posao u ukrasnoj hortikulturi
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.