width= 

Prije nekoliko mjeseci Savjetodavna služba je upozoravala na pojavu prezimljujućih gusjenica novijeg štetnog organizma u našoj zemlji – šimširova moljca (Cydalima perspectalis) koji se nedavno pojavio u Hrvatskoj.

Na žalost naša obavijest nije dospjela do većeg broja građana i hobista pa je ovaj moljac nanio velike štete na šimširima od kojih su mnogi stari i nekoliko desetljeća.

Proteklih nekoliko dana pojavljuju se njegove gusjenice druge (ljetne) generacije, a kako u narednim danima očekujemo vrlo toplo i vruće razdoblje, njihova će štetnost u kratkom razdoblju biti ponovno izražena!!!

Zbog toga šaljemo ovu obavijest svim medijima kako bi ovaj put pravodobno reagirali i obavijestili građane o načinu zaštite i suzbijanja šimširova moljca. Detaljno o svemu možete pročitati u članku naših savjetnika koji slobodno možete prenijeti, a za sve upiti naši savjetnici i naša služba Vam stoji na raspolaganju.

Link:

http://www.savjetodavna.hr/vijesti/54/4466/obavijest-o-pojavi-druge-generacije-gusjenica-simsirovog-moljca/

Prethodni članakKako razmnožiti božikovinu?
Sljedeći članakKako izdvojiti štetne alkohole kod destilacije rakije?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.