Kako bi se spriječilo da postojeća situacija na tržištu, koja je posljedica Odluke Ruske federacije od 07. kolovoza 2014. godine o zabrani uvoza određenih poljoprivredno prehrambenih proizvoda iz Europske unije, preraste u ozbiljniji ili trajniji poremećaj Europska komisija donijela je Delegiranu Uredbu Komisije (EU) br. 1031/2014 Đľd 29. rujna 2014. o utvrđivanju dodatnih privremenih izvanrednih mjera potpore proizvođačima određenog voća i povrća.


Povlačenje s tržišta, neubiranje i zelena berba učinkovite su mjere upravljanja krizom u slučaju viškova voća i povrća zbog privremenih i nepredvidivih okolnosti. Države članice dobile su mogućnost da kroz provedbu jednog ili više postupaka na najučinkovitiji način iskoriste količine voća i povrća dodijeljene svakoj pojedinoj državi članici.
 
Ministarstvo poljoprivrede izradilo je Pravilnik o utvrđivanju dodatnih privremenih izvanrednih mjera potpore proizvođačima određenog voća i povrća (Narodne novine br. 117/14) kojim se uređuje provedba Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1031/2014 Đľd 29. rujna 2014. o utvrđivanju dodatnih privremenih izvanrednih mjera potpore proizvođačima određenog voća i povrća.


Izvanredne mjere pomoći propisane Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1031/2014 i navedenim Pravilnikom uključuju mjere povlačenja voća i povrća u razdoblju od 30. rujna 2014. do datuma kada će količine iz Priloga I Pravilnika biti iskorištene ili do 31. prosinca 2014. godine, ovisno o tome što bude prije.


Financijska pomoć Europske unije dodijelit će se u skladu s procijenjenim količinama proizvoda na koje ima utjecaj zabrana Ruske federacije. Za svaku državu članicu te količine su izračunate na temelju trogodišnjeg prosjeka izvoza određenih proizvoda u Rusiju.

Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1031/2014 napravljena je raspodjela maksimalnih količina proizvoda po državama članicama.  Republici Hrvatskoj dodijeljena je maksimalna količina od 1.050 t za jabuku i 7.900 t za mandarinu. Pored ovih količina svakoj državi članici dodijeljeno je dodatnih maksimalno 3.000 t za jedan ili više sljedećih proizvoda (rajčice, mrkva, kupus, paprika, cvjetača i brokula, salatni krastavci, kornišoni, gljive roda Agaricus, jabuke, kruške, šljive, jagodasto voće, stolno grožđe, kivi, slatke naranče, klementine i mandarine).
  
Ministarstvo poljoprivrede odlučilo se za provedbu postupka povlačenja s tržišta jabuka i mandarina, a dodatne količine dodijeljene Republici Hrvatskoj dodane su na 1.050 t za jabuku tako da ukupne količine koje se mogu povući s tržišta iznose 4.050 t za jabuku i 7.900 t za mandarinu.

Kako bi proizvođačima jabuka i mandarina te primateljima (centri i ustanove socijalne skrbi, ustanove za predškolski odgoj, osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje, bolničke ustanove, kaznena tijela, humanitarne organizacije) olakšali provedbu  Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1031/2014 napravljen je Vodič o provedbi dodatnih privremenih izvanrednih mjera potpore proizvođačima određenog voća i povrća i Grafički prikaz postupka povlačenja s tržišta.

 

Dokumente možete preuzeti ovdje.

Prethodni članakDonesena odluka o imenovanju ravnateljice Hrvatske poljoprivredne agencije dr. sc. Marije Vukobratović
Sljedeći članakBorovica, kleka – za lijek, začin, rakiju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.