Obitelj Blažeković jedna je od rijetkih u Koprivničkim Bregima koja je ostala vjerna tradiciji uzgoja zelja. Još uvijek Blažekovići zelje imaju na površini od tri rali, a iako svake sezone i oni razmišljaju o odustanku od uzgoja, i dalje su vjerni tradiciji koja je nekad krasila njihove Brege.

Ovo će sad biti već četvrta sezona zaredom da će urod biti smanjen. Prošla su vremena kad je svake godine urod bio odličan i očito je da klimatske promjene pogoduju razvoju bolesti koje uništavaju usjeve – priča nam Željka Blažeković.

Blažekovići su okrenuti isključivo vlastitoj prodaji i još uvijek uspijevaju pronaći kupce za sav urod pa nisu prisiljeni surađivati s otkupljivačima. Vlastitom prodajom ostvaruju veće prihode pa se, ističe Željka, ipak od uzgoja ostvari kakva-takva zarada.

Nama su najveći problem nakupci koji varaju na vagi. Da bi oni nešto zaradili,  spuštaju cijenu, a onda u vreće za koje tvrde da imaju 30 kilograma, stavljaju i po deset kilograma manje zelja. Nažalost, danas dosta potrošača pazi na svaku kunu pa nasjedaju na njihove trikove i tek kad dođu doma, ako idu vagati vreću, shvate da su prevareni – žali se Željka Blažeković.

 class=

Sam uzgoj zelja, ističe Željka, zahtijeva dosta truda i vremena i to nije nimalo lak posao. Uz sve manji urod, dodatni problem uzgajivačima je i pronalazak radne snage u udarnom dijelu sezone.

U pomoć nam uskaču naša djeca, ali to nije trajno rješenje. Danas je teško naći radnike za poslove na zemlji i taj problem izražen je u svim granama poljoprivrede. Bez obzira na sve poteškoće i probleme namjeravamo i dalje ostati vjerni tradiciji uzgoja zelja – zaključila je Željka Blažeković. 

IZVOR : podravski.hr (Dinko Borozan, FOTO Nikola Wolf )

Prethodni članakIzvanredna privremena potpora poljoprivrednicima i MSP-ovima!
Sljedeći članakProdaja općinskog poljoprivrednog zemljišta
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.