Prema trenutačnom stanju Registra državne imovine, za koji je podatke dostavilo 119 različitih državnih institucija, hrvatska država u vlasništvu ima 382.628 nekretnina te dionice ili poslovne udjele u 690 trgovačkih društava.
Najviše je šuma i šumskog zemljišta – 298.236, a u registru je i 2718 poljoprivrednih zemljišta te 41.766 javnih vodnih dobara. Impozantan je i broj stambenih objekata u državnom vlasništvu – čak 27.790. Iznenađenje je da je čak 430 stanova prazno, no koji su to neće se moći javno vidjeti u registru. U evidenciji je i 8415 poslovnih prostora te 2109 građevinskih zemljišta i građevina.
Ukupno 940 objekata upotrebljavaju tijela državne uprave, a tu su i 24 rezidencijalna objekta ili vile. U registru je evidentirano i 630 nekretnina koje se koriste za potrebe očuvanja suverenosti, neovisnosti te obrane teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske, ali se zbog razumljivih razloga podaci o njima ne objavljuju.
Predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) Mladen Pejnović najavio je da će se do ljeta donijeti nova uredba prema kojoj će u registar ulaziti i umjetnička djela te razne druge vrste državne imovine, uključujući i koncesije koje su sad u posebnom registru.
Također je najavio da će kod broja poljoprivrednih zemljišta biti velikih promjena jer će se u budućnosti u registar unijeti nekoliko stotina tisuća zemljišnih čestica. Očekuje se i da će znatna imovina ući u registar nakon dovršetka mnogobrojnih sporova koji se još vode. Tu su također i objekti koji imaju status pomorskog dobra.
Pejnović je pohvalio Hrvatske šume i Hrvatske vode te Ministarstvo obrane kao najažurnije u slanju podataka o imovini, a među onima koji dosad nisu dostavili podatke su Hrvatski geološki institut, Agencija za opremu pod tlakom i Hrvatska matica iseljenika kojima, ako to ne učine, slijede prekršajne kazne. Također, kazao je da je popis nekretnina napokon predala i Hrvatska gospodarska komora (HGK) koja je to dugo odbijala učiniti.
Uspostavom registra želi se postići transparentnost državne imovine, nadzor nad njezinim stanjem, kvalitetnije i brže donošenje odluka o upravljanju te pratiti koristi i učinke od upravljanja.
Podatak o vrijednosti imovine u registru nije iznesen, procjene vrijednosti imovine u pravilu se rade pojedinačno i prema potrebi, kada primjerice nešto ide u prodaju. No, na pitanje odgovara li njezina vrijednost prije objavljenim procjenama o 31 milijardi eura rečeno je da je ona možda i veća, no da vrijednost određuje tržište.
Iz DUUDI -ja pozivaju sve građane da eventualno uočene nepravilnosti i nelogičnosti u registru prijave na e -adresu registar@duudi.hr kako bi evidencija bila što preciznija.
