Komisija je donijela glavni program rada Obzor Europa za razdoblje 2021. – 2022. u kojem su navedeni ciljevi i posebna tematska područja za koja će se izdvojiti sredstva u ukupnom iznosu od 14,7 milijardi eura. Ta će ulaganja pospješiti zelenu i digitalnu tranziciju, održivi oporavak od krize uzrokovane pandemijom koronavirusa i otpornost EU-a na buduće krize. Europskim istraživačima omogućit će stipendije, pristup osposobljavanju i razmjenama. Također, pridonijeti će izgradnji povezanijih i učinkovitijih europskih inovacijskih ekosustava i vrhunske istraživačke infrastrukture. Program je otvoren sudionicima iz cijele Europe i svijeta, a pritom će pojačati europski istraživački prostor.

Margrethe Vestager, izvršna potpredsjednica za Europu spremnu za digitalno doba, izjavila je.

Obzor Europa potaknut će europske istraživače na postizanje izvrsnosti u istraživanju i ino vacijama radi dobrobiti svih. Poboljšat će se suradnja istraživača i inovatora iz cijelog svijeta. Tim je programom obuhvaćen kompletan ciklus istraživanja i inovacija, od laboratorija do tržišta.

Mariya Gabriel, povjerenica za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade, izjavila je.

– Budući da je 40 % proračuna Obzora Europa namijenjeno za povećanje održivosti, ovaj program rada pridonijet će stvaranju zelenije Europe spremne za digitalnu transformaciju. Obzor Europa danas je u potpunosti otvoren za poduzeća. Potičem istraživače i inovatore iz cijelog EU-a da se prijave i pomognu u pronalaženju rješenja radi poboljšanja naše svakodnevice.

Obzor Europa za ostvarivanje ciljeva klimatske neutralnosti i vodeći položaj u području digitalizacije

Više od 40 % sredstava, odnosno oko ukupno 5,8 milijardi eura uložit će se u istraživanje i inovacije za europski zeleni plan. Osim toga i u obveze Unije da EU do 2050. postane prvi klimatski neutralan kontinent. Ta su sredstva namijenjena projektima za unaprjeđenje znanosti o klimatskim promjenama, rješenjima za smanjenje emisija stakleničkih plinova i prilagodbu klimatskim promjenama. Primjerice, projektne aktivnosti mogu biti one kojima se ubrzava prelazak na čistu energiju i mobilnost na održiv i pravedan način. Također i one kojima se pomaže u prilagodbi prehrambenih sustava, podupire kružno i biogospodarstvo, održavaju i poboljšavaju prirodni ponori ugljika u ekosustavima te potiče prilagodba klimatskim promjenama.

Dostupnim sredstvima prvenstveno se financira digitalno desetljeće Europe i stvaranje preduvjeta za osnivanje digitalnih poduzeća. To će znatno povećati iznose ulaganja u tim područjima. Program može obuhvaćati aktivnosti kojima se potiče iskorištavanje punog potencijala digitalnih alata te istraživanja i inovacija temeljenih na podacima u području zdravstva, medija, kulturne baštine, kreativnog gospodarstva, energije, mobilnosti i proizvodnje hrane. Time se podupire modernizacija industrije i jača vodeći položaj Europe u industrijskom sektoru. Za razvoj temeljnih digitalnih tehnologija u razdoblju 2021. – 2022. dodijelit će se potpora u iznosu od približno 4 milijarde eura.

Ovim programom rada ukupna ulaganja u iznosu od oko 1,9 milijardi eura usmjerit će se na otklanjanje neposredne gospodarske i društvene štete prouzročene pandemijom koronavirusa. Sredstva će putem instrumenta  NextGenerationEU  pridonijeti izgradnji nove, post-pandemijske Europe, koja će biti ne samo zelenija i digitalnija, nego i otpornija na poremećaje, što uključuje modernizaciju zdravstvenih sustava i poboljšanje istraživačkih kapaciteta, posebno za razvoj cjepiva.

Veći učinak međunarodne suradnje: strateška, otvorena i uzajamna

Međunarodna suradnja u području istraživanja i inovacija neophodna je za odgovaranje na globalne izazove. Ona omogućuje Europi pristup resursima, znanju i iskustvu, znanstvenoj izvrsnosti, lancima vrijednosti i tržištima u razvoju. Komisija je u svibnju 2021. predstavila globalni pristup u području istraživanja i inovacija. Predstavila je europsku strategiju za međunarodnu suradnju u svijetu koji se mijenja, utemeljenu na načelima multilateralizma, otvorenosti i uzajamnosti.

Program rada Obzora Europa za razdoblje 2021. – 2022. obuhvaća posebne mjere za jačanje suradnje u okviru multilateralnih inicijativa. To je u područjima kao što su bioraznolikost, zaštita klime, promatranje okoliša, istraživanje oceana i globalno zdravlje te ciljane mjere s glavnim partnerima izvan EU-a, uključujući prvu ambicioznu i sveobuhvatnu inicijativu za Afriku.

Obzor Europa u pravilu je otvoren zemljama iz cijelog svijeta. Pridruživanjem trećih zemalja Obzoru Europa proširit će se geografski opseg programa. Istraživačima, znanstvenicima, poduzećima, institucijama i drugim zainteresiranim ustanovama pružiti će se dodatne mogućnosti za sudjelovanje. Pri tomu će uvjeti biti općenito isti kao i za države članice. Ograničenja sudjelovanja u programu predviđena su za vrlo mali broj aktivnosti u skladu s člankom 22.5. Uredbe o Obzoru Europa radi očuvanja strateške imovine, interesa, autonomije ili sigurnosti Europske unije. Primjenjuju se u iznimnim i opravdanim slučajevima u dogovoru s državama članicama. Također uz potpuno poštivanje obveza EU-a u okviru bilateralnih sporazuma.

Sljedeći koraci

Prvi pozivi na podnošenje prijedloga objavit će se 22. lipnja na Komisijinu portalu za financiranje i natječaje. Oblikovatelji politika, istraživači, inovatori i građani za vrijeme Europskih dana istraživanja i inovacija 23. i 24. lipnja imat će priliku za raspravljanje o Obzoru Europa. Informativni dani Obzora Europa namijenjeni potencijalnim podnositeljima prijava održavaju se od 28. lipnja do 9. srpnja.

Ostale vijesti iz Europske komisije možete pratiti na sljedećoj poveznici Daily News.

Prethodni članakKorčulanska „Lumblija“ zaštićena na nacionalnoj razini!
Sljedeći članakProduljuje se rok za zaprimanje jedinstvenih zahtjeva do 28. lipnja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.