Od ukupno 2,38 milijardi eura koji su kroz Program ruralnog razvoja (2014. – 2020.) dostupni Hrvatskoj za unapređenje poljoprivredne proizvodnje i razvoj sela –  ukupno  1.114.899.456 eura raspoloživo je kroz dosad raspisane natječaje – što predstavlja gotovo polovicu (46,8%) ukupno dostupnih sredstava za  šestogodišnje razdoblje.
Korisnicima Programa koji su uspješno pripremili svoje projekte izdane su odluke o dodjeli sredstava u ukupnom iznosu od  625,7 milijuna eura, što čini više od četvrtine dostupnih sredstava u ovom programskom razdoblju (26,3%). Od ukupno dodijeljenih sredstava do sada je isplaćeno 347,4 milijuna eura ili, više od polovice dodijeljenog iznosa (55,5%). Isplaćena sredstva ne prate dodijeljena jednakim tempom, obzirom da se isplaćuju nakon što korisnici završe svoju investiciju (osim avansnog dijela potpore u nekim mjerama).
„Do kraja ovog ljeta iznos ugovorenih sredstava povećat će se za dodatnih 85 milijuna eura, odnosno narast će na 63,5%  zbog činjenice što će u tom razdoblju biti izdane odluke o dodjeli sredstava za drugi sektorski natječaj iz podmjere 4.1.1. (22 milijuna eura) zatim za podmjeru 7.2.1. još 42 milijuna eura te 23 milijuna eura za podmjeru 7.2.2. U konačnici, do kraja 2017. očekujemo isplatu završenih projekata u iznosu od 30% ukupno dostupnih sredstava u okviru Programa ruralnog razvoja što je odličan rezultat i na razini EU s obzirom da je riječ o tek drugoj godini provedbe Programa“– izjavio je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.
Podsjetimo, provedba Programa ruralnog razvoja RH započela je u 2015. te je tek tijekom te godine i potom u 2016. raspisan veći broj natječaja. Nažalost, dinamika raspisivanja evidentno nije uzela u obzir dostupne mogućnosti ni administrativna ograničenja, pa je obrada zahtjeva potrajala značajno duže od planiranog vremena, a tek se početkom 2017. godine krenulo s paralelnom obradom oko 20 različitih završenih natječaja.
Apsolutni prioritet rada Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu  i ruralnom razvoju bilo je rješavanje otvorenih pitanja vezanih uz prvi natječaj za mjeru 4, koji je završio prije čak 27 mjeseci (15. travnja 2015.) te izrada novih, pravednijih i boljih pravila za raspisivanje budućih natječaja i njihovu bržu obradu, kao i izgradnja učinkovitog sustava komunikacije potencijalnim korisnicima i konzultantima.
Sva komunikacija s potencijalnim korisnicima sada se odvija brže, bolje i učinkovitije putem on-line sustava pitanja i odgovora: http://ruralnirazvoj.hr/pitanja-odgovori/, a preko Portala ponuda: https://agronet.apprrr.hr/Forms/CommonForms/TenderOffer.aspx  oglašavanje i prikupljanje ponuda za robe, radove i usluge koje su potrebne za realizaciju projekata koje korisnici prijavljuju na natječaje.  Tim portalom osigurali smo  transparentan postupak prikupljanja ponuda, odabir najboljih ponuditelja te tako i najveću vrijednost za uloženi novac.

Prethodni članakZajedničko okupljanje dosadašnjih Vinskih kraljica Zagrebačke županije
Sljedeći članakKako etažirati kamenu kuću?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.