U Europskom parlamentu u Bruxellesu prošlog je tjedna održan 4. Europski kongres mladih poljoprivrednika na kojem je Hrvatsku predstavljao najbolji mladi poljoprivrednik Matija Cetinić-Frankos, pobjednik natječaja koji je u Hrvatskoj organizirala zastupnica u Europskom parlamentu i ambasadorica projekta Marijana Petir. Hrvatski je projekt ušao u uži izbor za najbolji europski projekt dok je ovogodišnju nagradu stručnog povjerenstva za najbolji projekt odnio mladi poljoprivrednik iz Nizozemske, najodrživijim je proglašen onaj iz Španjolske, a najinovativniji je mladi poljoprivrednik iz Austrije.
Na kongresu u organizaciji Europske pučke stranke okupilo se više od 300 mladih poljoprivrednika iz više od 19 zemalja članica EU, a 11 njih koji su ušli u finale izbora za najboljeg europskog mladog poljoprivrednika predstavilo je svoje projekte za koje su nagrađeni u svojim zemljama i s kojima su svoje zemlje predstavljali na tom natjecanju. Njih je pratilo 25 zastupnika Europskoga parlamenta te ujedno ambasadora natječaja.
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu i ambasadorica EPP-a za izbor najboljeg mladog poljoprivrednika za Hrvatsku Marijana Petir predstavila je naše mlade poljoprivrednike kazavši kako su „u poljoprivredi pronašli svoj način života, te hrvatsko selo čine živim i atraktivnim za život“. Matija Cetinić-Frankos vrhunski je sport i veslanje zamijenio poljoprivredom i postao najbolji mladi hrvatski poljoprivrednik, a na Kongresu su sudjelovali i nositelji najboljih projekata od ukupno 29 projekata koliko ih je ove godine pristiglo na natječaj u Hrvatskoj: Diana Prpić, Dražen Kumrić, Lovro Lenac, Tatjana Barić, Jelena Grčević, Jurica Cafuk i Željko Horvat.
Petir je naglasila kako s ponosom može reći da su svi projekti hrvatskih mladih poljoprivrednika koji su se javili na natječaj održivi, kreativni i inovativni. „Zahvalna sam vam jer u vrijeme kada mladi napuštaju selo pa i Hrvatsku, vi svojim primjerom pokazujete da se isplati ostati, baviti se poljoprivredom i biti uspješan. Uvjerena sam da bi vam bilo bitno lakše kada biste imali pristup poljoprivrednom zemljištu, povoljnim kreditima i financijskim sredstvima, no to je prioritetni zadatak nas političara“, naglasila je Petir.
Ona smatra kako je ulaganje u mlade poljoprivrednike ulaganje u budućnost te im je zahvalila što nisu odabrali lakši put te što proizvode hranu, čuvaju okoliš i hrvatski prostor, ali i hrvatske vrijednosti.
Najbolji hrvatski mladi poljoprivrednik Matija Cetinić-Frankos predstavio je projekt Poljoprivredne zadruge Berry Organica s kojim je i pobijedio na nacionalnom natječaju. Ukazavši na važnost ostanka mladih u Hrvatskoj rekao je kako zadruga ima poslovni poduhvat koji želi osigurati održivost njegova poljoprivrednog gospodarstva, ali ima i širi društveni značaj. „Organizacijom deset obitelji u jedan posao i njima je osigurana egzistencija i to u zemlji u kojoj se ljudi teško odlučuju na zajedničko djelovanje“.
4. Europski kongres mladih poljoprivrednika ispred Europske pučke stranke organizirali su zastupnici Nuno Melo i Esther Herranz. Najbolje mlade poljoprivrednike video porukom pozdravio je predsjednik EPP-a Joseph Daul dok je predsjednik Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Czeslaw Siekierski govorio o budućnosti i pojednostavljenju Zajedničke poljoprivredne politike rekavši kako je potrebna veća fleksibilnost u proračunu. Osvrnuo se na sve izazove s kojima se susreće poljoprivredni sektor u EU naglasivši važnost sigurnosti kvalitete hrane pri čemu su obiteljska poljoprivredna gospodarstva odgovor na taj izazov. Naglasio je i važnost obnovljivih izvora energije kao novih radnih mjesta. Govoreći o razlikama među državama članicama, smatra kako treba uzeti u obzir njihove razlike te su u skladu s tim potrebni i drugačiji sustavi potpore.
Središnji je govor na Kongresu održao Martin Scheele u ime Europske komisije (DG AGRI) koji je poručio kako održiva rješenja zahtijevaju ulaganja – novac te pristup zemljištu, a poseban je naglasak stavio na financiranje. Ujedno je naglasio važnost olakšavanja stjecanja znanja te kvalitete života u ruralnim područjima u širem ekonomskom kontekstu.

 src=

Prethodni članakKoje herbicide koristiti tijekom godine na mladom luku?
Sljedeći članakUzgojne organizacije u stočarstvu sufinanciramo s 645 tisuća kuna
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.