Ministar Tihomir Jakovina održao je jučer, 29. veljače 2014. godine, 19. sastanak s peradarima – sektor jaja, vezano uz obvezu usklađivanja držanja kokoši nesilica sa zahtjevima Pravilnika o minimalnim uvjetima za zaštitu kokoši nesilica (NN 77/2010, 99/2010 i 51/2010) i roka usklađivanja uvjeta proizvodnje od 01. srpnja 2014. godine na kojem su peradari još jednom bili upozoreni na njihove obveze.

Ministarstvo poljoprivrede prvi puta je 2005. godine propisalo minimalne uvjete za zaštitu kokoši nesilica i rok za takvo usklađivanje te je kroz veterinarske preglede gospodarstava još od 2009. godine započelo s edukacijama farmera u svrhu upoznavanja peradara sa zahtjevima propisa i pravodobne provedbe propisanih zahtjeva.

Dodatne edukacije svih uključenih u sektor peradarstva, s naglaskom na farmere, održane su kroz projekt s Ministarstvom ekonomije Kraljevine Nizozemske (GPP G2G09HR91, 2009. -2012.) o primjeni propisa kojima se uređuje način držanja kokoši nesilica i iskustvima nizozemskih farmera te kroz edukacije od strane ovoga tijela. U razdoblju od 2009. do 2014. godine održano je 18 edukacija za sve uključene u ovu vrstu proizvodnje.

Iako su pozivi na sve edukacije dostavljani pojedinačno svim farmerima te su iste bile besplatne, odaziv na edukacijama je bio ispod očekivanog. Na navedenim edukacijama su farmeri upoznavani sa zahtjevima zakonodavstva vezano na način držanja kokoši nesilica kao i s rokom primjene istoga, a osigurane su i informacije o mogućnosti korištenja pretpristupnih fondova (IPARD/SAPARD).

Iz Upisnika farmi kokoši nesilica razvidno je da u Republici Hrvatskoj ima 127 farmi sa 350 i više nesilica koje podliježu obvezi označavanja jaja za konzumaciju kako je to određeno Pravilnikom o registraciji gospodarstava na kojima se uzgajaju.

Od prethodno navedenih 127 farmi njih 15 je djelomično usklađeno, odnosno pored sustava držanja u neobogaćenim kavezima ima proizvodnju i u nekom od drugih sustava uzgoja nesilica koji su obvezni nakon 30.06.2014. godine ukoliko farme žele nastaviti proizvodnju.

Ukupni broj nesilica na farmama iz Upisnika iznosi 2.052.849:

793.198 nesilica drži se na 77 farmi u neobogaćenim kavezima (od čega na 15 farmi pored proizvodnje u neobogaćenim kavezima postoji i proizvodnja u nekom od drugih sustava uzgoja nesilica koji su obvezni nakon 30.06.2014. godine – obogaćeni kavezi i alternativni sustavi koji uključuju stajsko i slobodno držanje)
1.259.651 nesilica drži se na 65 farmi u sustavima koji su obvezni nakon 30.06.2014. godine (obogaćeni kavezi i alternativni sustavi koji uključuju stajsko i slobodno držanje), od čega njih 15 pored navedene proizvodnje ima i proizvodnju u neobogaćenim kavezima.

Raspodjela broja nesilica u sustavima obveznim nakon 30.06.2014. godine:

Obogaćeni kavezi 963.980
Slobodni sustav 25.255
Stajski sustav 270.416

Prema do sada prikupljenim podacima (zapisnici veterinarskih inspektora, akcijski planovi te izjave peradara) može se zaključiti da će većina farmi na području Republike Hrvatske uskladiti proizvodnju s propisanim uvjetima te da neće doći do nestašice jaja na tržištu Hrvatske.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakNewsletter 8/2014
Sljedeći članakIzbor za najbolju poljoljekarnu u 2014. godini – PREDSTAVLJANJE KANDIDATA
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.