Predstavnici Ministarstva poljoprivrede održali su 1. travnja 2014., sastanak s potencijalnim danskim investitorima koji su iznijeli svoje planove za moguća ulaganja u proizvodnju industrijske konoplje u Slavoniji, te farmersku proizvodnju svinja na hrvatskim farmama.

Pomoćnica ministra poljoprivrede Zvjezdana Blažić upoznala je predstavnike danskih investitora sa zakonodavnim okvirom vezano za proizvodnju industrijske konoplje, kao i zakonskim ograničenjima u proizvodnji, koja su utvrđena Zakonom o suzbijanju zlouporabe droga. Iznijela je podatak da je do 31. ožujka 2014. godine podnijeto ukupno 65 zahtjeva i izdane 33 dozvole, te se očekuje da bi ove godine industrijskom konopljom moglo biti zasijano na oko 456 hektara. Tijekom 2013. godine proizvodnja konoplje povećana je za 65 posto, a Hrvatska se sa spomenutim površinama svrstava među vodeće proizvođače u Europi. Naime, proizvodnja u Europi u prošloj se godini odvijala na ukupno 12.507 hektara. 

Mogućnosti upotrebe konoplje u različitim granama gospodarstva su vrlo velike te se Ministarstvo poljoprivrede zalaže da se proizvođačima konoplje omogući proizvodnja ne samo za prehrambene proizvode već i za građevinske, u kozmetičke svrhe, za potrebe tekstilne industrije, proizvodnju bioenergije i slično. 

Ministarstvo poljoprivrede spremno je podržati sve investicije koje mogu pomoći pokretanju poljoprivredne proizvodnje, a kako trenutno postoje zakonska ograničenja u dijelu proizvodnje, danski su investitori zamoljeni da Ministarstvu poljoprivrede dostave cjeloviti poslovni plan svojih ulaganja u proizvodnju industrijske konoplje temeljem kojeg bi se vidjelo u kom smjeru žele investirati i koje proizvode od industrijske konoplje proizvoditi. Obzirom da potencijalni danski investitori, prema njihovim najavama, žele uložiti preko 20 milijuna eura, razgovaralo se i o tome da se sve buduće aktivnosti odvijaju u dogovoru sa Veleposlanstvom Kraljevine Danske s kojim Ministarstvo poljoprivrede ima izuzetno dobru suradnju, te su već zajedno surađivali na otklanjanju prepreka kod nekih drugih danskih ulaganja u Hrvatsku.

Ministarstvo poljoprivrede imenovalo je odgovorne kontakt osobe: jednu za ulaganje u proizvodnju industrijske konoplje, obzirom na specifičan način proizvodnje i zakonsku regulativu, te drugu za provođenje investicije u proizvodnju svinja u kojoj postoji veliki potencijali i interes danskih investitora, ali i domaćih proizvođača.

Isto tako, danski su investitori upoznati i sa zakonskom regulativom vezano za velike strateške investicije koje premašuju  20 milijuna kuna u poljoprivredi, te spadaju u red strateških investicija za koje postoji posebna procedura, zakonski okvir te su u nadležnosti Ministarstva gospodarstva i Agencije za investicije i konkurentnost. Ministarstvo poljoprivrede svakako će biti uključeno u sve buduće investicijske aktivnosti, nakon što danski investitori, kao što su najavili, dostave svoje investicijske projekte.  

   

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakOdržan Stručni savjet za praćenje stanja u konjogojstvu
Sljedeći članakUskoro novi natječaji za vinare
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.