Ministarstvo poljoprivrede, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Savjetodavna služba pokrenule su serijal stručnih tematski okruglih stolova, sa ciljem unaprjeđenja poljoprivrede proizvodnje u Hrvatskoj te edukacije proizvođača. Drugi po redu okrugli stol održan je danas, utorak, 28. listopada 2014. godine u Ministarstvu poljoprivrede pod nazivom „ Preporuke za organizacijsko i tehnološko unapređenje proizvodnje mlijeka “.

 

Proizvodnja mlijeka jedan je od najsloženijih sektora u poljoprivrednoj proizvodnji koji je posljednjih godina u Hrvatskoj bio na snažnom udaru kako otvaranja tržišta i snažnih oscilacija u otkupnoj cijeni, tako i u problemima u samoj proizvodnji zbog loših vremenskih uvjeta koji su utjecali na  teže uvjete proizvodnje stočne hrane te lošiju ishranu stoke.

 

Prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije broj mliječnih krava se primjerice u desetogodišnjem razdoblju (2003-2013) smanjio za 24,83 posto, sa 222.816 na 167.491, dok je broj farmi koje sudjeluju u isporuci mlijeka smanjen u ovom razdoblju sa 58.815 na 11.018.

Posljednji podaci za 2014. godinu nam govore da je broj krava u Jedinstvenom registru domaćih životinja na dan 1. listopada 180.226 krava, a da je broj farmi koje su sudjelovale u isporuci mlijeka u mjesecu kolovozu 2014. bio 9.927.

 

Dugogodišnji negativni trendovi u ovoj proizvodnji doveli su do okrupnjavanja u ovoj proizvodnji, pa je broj krava po farmi u deset godina narastao sa prosječnih 3 na 12, dok je kvaliteta isporučenog mlijeka prve klase sa 23 posto, narasla na 95 posto. Višegodišnja ulaganja i okrupnjavanje doveli su do toga da manji broj većih proizvođača proizvode preko 70 posto svih isporučenih količina mlijeka, istaknuto je na okruglom stolu.

 

Uz ostale faktore koji utjeću na uspješnost proizvođača i čine ukupni okvir poljoprivrede, od izuzetne je važnosti pravilno vođenje tj menadžment farme. Gospodarski učinci proizvodnje mlijeka izravno su povezani sa razinom menadžmenta  primjerenog tipa i vrste proizvodnje, a na učinkovitost i profitabilnost gospodarstva izravno utječe osmišljeno vođenje tehničko-tehnološkog i organizacijskog procesa poslovanja farme. Proizvođači mlijeka pritom moraju kontrolirati i usmjeravati cijeli proces proizvodnje od efikasnije proizvodnje krme i boljeg korištenja površina, preko boljeg smještaja stoke, hranidbe, reprodukcije, mužnje i manipulacije, kontrole proizvodnje, ekonomsko financijsko poslovanja i dr. Sve su ovo važne sastavnice uspješne proizvodnje, isporuke, te u konačnici ekonomske isplativosti, naglašeno je na okruglom stolu.

 

Stručnjaci Ministarstva poljoprivrede, Agronomskog fakulteta, Savjetodavne službe i samih proizvođača složili su se kako je edukacija proizvođača nužna jer su se okolnosti, kako vremenske tako i tržišne, promijenile, zbog čega je potrebno vršiti stalnu tehnološku prilagodbu. Znanje, menadžment i tehnologija nisu jedini činitelji otežanog položaja proizvođača mlijeka ali su definitivno jedini na koje se može utjecati u razumnom roku.

Osim stručnih analiza proizvodnje prikazani su i ekonomski parametric konkurentnosti domaćih proizvođača mlijeka u odnosu na europske proizvođače. Na temelju svih iznjetih stručnih analiza i rasprave zaključeno je da će se izraditi akcijski plan za opstojnost proizvodnje mlijeka u Republici Hrvatskoj koji će predvidjeti sve sve pozitivne učinke nove Zajedničke poljoprivredne politike uključujući i mjere iz Programa za ruralni razvoj.

 

Zaključci i preporuke sa današnjeg stručnog okruglog stola posvećenog proizvodnji mlijeka bit će obavljeni preko Savjetodavne službe, te distribuirani krajnjim korisnicima.

 

Serijal stručnih okruglih stolova bit će nastavljena kroz iduće razdoblje i o svim drugim važnim proizvodnjama u Hrvatskoj. Cilj Ministarstva je da uži krug stručnjaka, zajedno sa predstavnicima proizvođača korz zajedničke zaključke i preporuke potakne još bolju educiranost, okrupnjavanje, udruživanje, prilagođavanje novim tržišnim uvjetima te u konačnici profitabilnoj proizvodnji.

 

Prethodni članakMilijun kuna iz IPARD-a za držanje kokoši nesilica
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.