U Ministarstvu poljoprivrede je, dana 26. ožujka 2014. godine, održana sjednica Stručnog savjeta za praćenje stanja u tovu goveda i proizvodnji goveđeg mesa na kojoj je razmatrano aktualno stanje u sektoru.

 

Iako Republika Hrvatska već neko vrijeme bilježi pad broja krava, podaci o svjetskim trendovima i prognoze za budućnost ovog sektora daju vjetar u leđa optimizmu. Naime, predviđa se da će na svjetskom tržištu doći do povećane potražnje za goveđim mesom i smanjenja cijena stočne hrane. Prema FAO prognozi, proizvodnja goveđeg mesa u RH ima potencijal rasta od 35 % do kraja 2030. godine. Nadalje, prosječan Hrvat godišnje pojede samo 10 kg goveđeg mesa, dok Talijan pojede čak 23 kg u istom razdoblju. Prosječna potrošnja u EU 27 je 16 kg/stanovniku godišnje. Za ostvarivanje rasta proizvodnje važno je potaknuti suradnju između primarnih proizvođača i prehrambene industrije. Ministarstvo poljoprivrede na raspolaganju je i jednima i drugima kako bi se identificirali i riješili problemi.

 

Jedan od najvećih problema s kojima se susreću uzgajivači stoke u Republici Hrvatskoj je nedostatak poljoprivrednog zemljišta. Upravo ovih dana, u Agenciji za poljoprivredno zemljište održavani su sastanci s predstavnicima lokalnih uprava i samouprava kako bi se ubrzao postupak davanja u zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske. Da su u Agenciji svjesni važnosti poljoprivrednog zemljišta za stočare, govori i činjenica da će se prioritetno rješavati upravo zakup zemljišta za stočare koji su u odnosu na druge poljoprivredne proizvođače u najnepovoljnijem položaju.

 

Savjetu je predstavljen i Farmski sustav kvalitete u proizvodnji junetine, janjetine i jaretine koji će domaćim proizvođačima pomoći da budu konkurentniji, a potrošačima pružiti garanciju porijekla i kvalitete proizvoda. Ovaj sustav označavanja proizvoda provoditi će Hrvatska poljoprivredna agencija.

 

Udruženi proizvođači moći će koristiti mjere za promociju svojih proizvoda i iz Europskog jamstvenog fonda, pod određenim uvjetima.

 

U rad Savjeta imenovani su predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, Hrvatske poljoprivredne agencije, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske veterinarske komore, Udruge za tov i uzgoj junadi Baby -beef, te tvrtki, GIU Croatiastočar, Pik Vrbovec d.d., Mesna industrija Braća Pivac d.o.o., Danica mesna industrija d.o.o., MM mesna industrija d.o.o..

 width=

Prethodni članakNovi rok za prijavu prijenosa prava na plaćanja – 28. travnja 2014.
Sljedeći članakUvjeti koje moraju ispunjavati distributeri koji stavljaju na tržište pesticide
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.