U sklopu 2. međunarodne konferencije o biodinamičkoj poljoprivredi, 5. i 6. studenog 2022. godine u prostorijama Centra dr. Rudolfa Steinera održan je „Tečaj o prijelazu na biodinamičku poljoprivredu“. Događaju je prisustvovalo 40-tak polaznika iz Švicarske, Italije, Crne Gore, Mađarske, Bosne i Hercegovine, Austrije i Hrvatske. Organizatori su bili ustanova Centar dr. Rudolfa Steinera uz podršku Ministarstva poljoprivrede uz suradnju Biodynamic Federation Demeter International, Wanderschule Biodynamic Field Works i Demeter Slovenija.

Ovo je bila jedinstvena prilika za okupljanje iskusnih međunarodnih biodinamičkih stručnjaka i predavača. Također i proizvođača, vrtlara i svih ljudi koji svojim razmišljanjem istodobno brinu kako o poljoprivredi tako i o okolišu. U dva dana intenzivnog programa, tečaj o prijelazu na biodinamičku poljoprivredu ne samo da je umrežio i povezao sve sudionike, već je prisutnima pružio vrhunska znanja i prakse iz biodinamičke poljoprivrede.

Tečaj o prijelazu na biodinamičku poljoprivredu, vodili su eminentni stručnjaci iz područja biodinamičke poljoprivrede pa smo tako ugostili dr. sc. Reta Ingold, vrhunskog eksperta odbora za edukaciju i certifikaciju pri Biodynamic Federation Demeter International, zatim dr. sc. Maju Kolar, članicu Nadzornog odbora Biodynamic Federation Demeter International zaduženu za edukaciju, proizvodnju i standarde prerade te označavanje hrane proizvedene biodinamičkom metodom i Sergia Stancich, savjetnika za Demeter International za regiju Slovenija-Italija-Hrvatska.

Uz navedene paneliste, program tečaja upotpunile su predavanjima ravnateljica Centra dr. Rudolfa Steinera, dr. sc. Dijana Posavec te Amalka Vukelić, dipl. ing. agr., stručna savjetnica za biodinamičku poljoprivredu.

Neke od tema tečaja koje su se prezentirale odnosile su se na razumijevanje sustava čovjek-gospodarstvenik u odnosu na tlo, biljke i životinje koje je predstavio dr.sc. Reto Ingold. Biodinamička poljoprivreda smatra se poljoprivredom najviših i najstrožih Demeter standarda. Upravo o njihovim primjenama i praksama u svijetu govorili su dr. sc. Maja Kolar te Sergio Stancich. Osim prezentiranja Demeter standarda, osvrnuli su se i na sam postupak prijelaza na biodinamičku poljoprivredu odnosno certificiranje Demeter proizvođača. 

O nastanku, značaju i trendu biodinamičke poljoprivredne prakse, te neophodnim praksama i metodama polaznike je upoznala ravnateljica dr. sc. Dijana Posavec. U svijet biodinamičkih pripravaka te značaju njihovih primjena polaznike su uvele dr. sc. Maja Kolar te Amalka Vukelić, dipl. ing. agr. Tečaj je završio radom u grupama s ciljem da se iznese konačni zaključak i primjena svega što je naučeno i što je svakom imanju od prisutnih polaznika potrebno kako bi postali (ako već nisu) biodinamički poljoprivrednici.

Biodinamička proizvodnja pruža najvišu ekološku kvaliteta proizvoda i smatra se najodrživijim oblikom poljoprivrede.

Ovaj pristup osigurava kontinuirani rast humusnog sloja tla koji izdvaja ugljik. Stoga je iznimno važan s obzirom na klimatske promjene. Koristeći tehnike i pripreme tla jedinstvene za biodinamički pristup, promicanje plodnosti tla najvažnije je u biodinamičkoj poljoprivredi. Ne samo da to koristi tlu, već se i proizvodima omogućuje razvoj i sazrijevanje ritmom koji je priroda zamislila. To rezultira hranom punom okusa i mirisa. Još jedno temeljno načelo biodinamičkog uzgoja je omogućavanje raznolikosti  farme, krajolika i vrta, uvijek stavljajući žive ekološke sustave na prvo mjesto.

Biodinamički proizvođači s velikim poštovanjem u stalnom su dodiru sa zemljom, biljkama, životinjama i ljudima.

Vjerujemo da je ovaj tečaj bio samo korak u prepoznavanju biodinamičke poljoprivrede kao poljoprivrede budućnosti. Velik broj sudionika dokazao je da interes za ovakvu vrstu poljoprivrede postoji i da je nužan.  Zahvaljujemo svim polaznicima koji su svojim dolaskom i sudjelovanjem dali podršku ovom projektu. Osim što su stekli nova poznanstva, sa sobom su ponijeli i nevidljiv suvenir znanja iz područja biodinamičke agrikulture.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakMartinje u Zelini
Sljedeći članak„Hrvatsko povrće“ – seminar za razvoj hrvatskog povrćarstva
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.