U okviru Life CROLIS projekta u Agenciji za plaćanja održana je radionica o trenutnim i budućim aktivnostima.

Projekt CROLIS (Croatian Land Information System) je prvi višestruki i višenamjenski usklađeni sustav praćenja zemljišta koji omogućuje integraciju i obradu podataka o pokrovu, korištenju i upravljanju zemljištem. Kao takav, ovaj je pristup jedinstven u Europskoj uniji u razvoju sustava praćenja zemljišta te se smatra pilot projektom za demonstraciju tehničkih rješenja za složene probleme konzistentnog, točnog i potpunog praćenja zemljišta (land monitoring).

Ovaj, za Hrvatsku posebno važan projekt, prihvaćen je za financiranje iz programa LIFE u visini od 55% ukupno prihvatljivih troškova, odnosno gotovo 2,6 milijuna eura. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je vodeći korisnik i potpisnik ugovora o bespovratnim sredstvima dok su pridruženi partneri i korisnici na projektu Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR), Državna geodetska uprava (DGU), Hrvatske šume d. o. o. i Ekonerg d. o. o.

Osnovni ciljevi projekta su uspostava višestrukog i višenamjenskog sustava praćenja zemljišta u Republici Hrvatskoj, izvještavanje o emisijama i ponorima GHG u LULUCF-u prema međunarodnim i EU tijelima, izvor informacija za strateško planiranje i odlučivanje te podloga za aktivnosti ublažavanja klimatskih promjena  kroz smanjenje emisija, povećanje ponora i praćenje prenamjene zemljišta.

Agencija za plaćanja i Ministarstvo poljoprivrede stoga imaju priliku da kroz CROLIS projekt daju značajan doprinos klimatskim politikama EU u LULUCF sektoru.  Za CROLIS implementaciju od iznimne je važnosti sinergija svih dionika unutar same Agencije za plaćanja, tijela državne uprave te vanjskih institucija. Projekt pridonosi razvoju daljnje primjene satelitskih tehnologija, te metode umjetne inteligencije i strojnog učenja u poljoprivredi. Također je nužno pravovremeno ispunjavanje obveza iz domene LULUCF-a, ZPP-a, Strateškog plana RH, Nisko-ugljične strategije RH, Zakona o klimatskim promjenama, itd.

Ispunjavanje ovih obveza uvjet je za nastavak sudjelovanje u trgovanju emisijama stakleničkih plinova (ETS) .

Prethodni članakZadarske vinarije postižu svjetski uspjeh
Sljedeći članakGotovo 31 milijun eura pomoći primarnim proizvođačima u sektoru stočarstva i biljne proizvodnje
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju javna je ustanova čija je djelatnost operativna provedba mjera tržišne i strukturne potpore u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, provođenje programa međunarodne potpore, plaćanje i nadzor provedbe programa i mjera i provođenje kontrole na terenu. Zakonom o osnivanju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 20. veljače 2009. godine, Republika Hrvatska postala je osnivač Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju javna je ustanova čija je djelatnost operativna provedba mjera tržišne i strukturne potpore u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, provođenje programa međunarodne potpore, plaćanje i nadzor provedbe programa i mjera i provođenje kontrole na terenu. Sjedište Agencije je u Zagrebu, a osnivačka prava i dužnosti u ime osnivača obavlja ministarstvo nadležno za poljoprivredu. Svaka država članica Europske unije mora imati agenciju za plaćanja u poljoprivredi. Osnivanje takve agencije u Hrvatskoj bio je uvjet za zatvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom, pa je tako Agencija za plaćanja u poljoprivredi  jedina institucija čije je osnivanje, odnosno postojanje, izrijekom navedeno u Ugovoru o pristupanju Hrvatske u EU kao uvjet za punopravno članstvo.     Da bi mogla povlačiti oko 5 milijardi kuna godišnje iz EU proračuna namijenjenih poljoprivredi i ruralnom razvoju RH, Agencija za plaćanja mora biti akreditirana po točno određenim kriterijima (Uredba EK 885/2006). Da bi dobila akreditaciju, Agencija za plaćanja je morala uspostaviti Integrirani administrativni i kontrolni sustav (IAKS) preko kojeg sve zemlje članice EU zaprimaju, obrađuju i kontroliraju izravna plaćanja poljoprivrednicima.    Od ostalih neophodnih sustava, Agencija ima Upisnik poljoprivrednika s 174 953 registriranih poljoprivrednika (podaci od 4.5.2016.), zatim ARKOD – sustav za digitalnu identifikaciju zemljišnih parcela; te prateće registre (vinogradarski registar, registar primarnih proizvođača hrane, registar subjekata u ekološkoj proizvodnji), ISAP – centraliziranu elektronsku bazu podataka (za istovremeni unos podataka s 25 lokacija APPRRR u RH) i AGRONET – zaštićenu internetsku aplikaciju putem koje poljoprivrednici pregledavaju podatke o svom gospodarstvu te u kojoj elektronski popunjavaju godišnje zahtjeve za potpore.  Osnovni poslovi APPRRR:  - provedba nacionalnih mjera potpora u poljoprivredi i ribarstvu - provedba mjera Zajedničke poljoprivredne politke EU (izravna plaćanja i IAKS mjere ruralnog razvoja) -provedba mjera Zajedničke organizacije tržišta EU (intervencije u  stočarstvu/bilinogojstvu; raspodjela uvozno/izvoznih dozvola; proizvodna ograničenja u sektoru mlijeka i šećera; provedba mjera privatnog skladištenja; provedba Sheme školskog voća i Sheme školskog mlijeka) - provedba mjera IPARD programa (6 mjera) - provedba Nacionalnog programa pomoći sektoru pčelarstva - provedba Nacionalnog programa pomoći sektoru vinarstva - provedba mjera Zajedničke ribarstvene politike EU - dodjela prava na potrošnju „plavog goriva“ - naknada šteta od elementarnih nepogoda - provedba potpora osiguranja usjeva - provedba programa kapitalnih ulaganja   www.apprrr.hr