Agencija za ruralni razvoj Istre (AZRRI) organizirala je radionicu pod nazivom “Istarsko govedo – uzgojni program, kvalitetno sijeno i zdravlje stada“ kao potporu provedbi uzgojnog programa istarskog goveda; povodom 33. obljetnice osnivanja Saveza uzgajivača istarskog goveda (SUIG). Na radionici su predstavljeni rezultati dosadašnjeg uzgojnog rada uz smjernice budućih aktivnosti. Predavanja su održali profesori Agronomskog i Veterinarskog fakulteta i stručnjaci Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
Uvodno predavanje održao je Gordan Šubara, dr. vet. med., voditelj Centra za održivi razvoj stočarstva Istre (AZRRI) u kojem je predstavio program gospodarske revitalizacije istarskog goveda. Naglasio je da je današnja populacija istarskog goveda stabilna i broji oko 1.300 grla u Istri i oko 1.000 grla izvan Istre; za razliku od samih početaka kada je bilo oko 100 krava i četiri bika. Predstavio je gospodarsku revitalizaciju boškarina kao mesne pasmine. Naime, specifični mikrobiološki i geofizički uvjeti istarskog podneblja pogodovali su da je meso boškarina jedinstvene kvalitete. To je odlična je podloga za stvaranje proizvoda od mesa kao dio obaveze očuvanja domaćih okusa i mirisa Istre.
Prof. dr. sc. Ante Ivanković (Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet) jedan je od autora uzgojnog programa istarskog goveda u Hrvatskoj. Ujedno je i nacionalni koordinator za animalne genetske resurse pri FAO, predstavio je najbitnije odrednice uzgojnog programa kao i buduće aktivnosti na unapređenju pasmine. S obzirom na to da dugi niz godina uspješno surađuje s uzgajivačima, naglasio je zainteresiranost uzgajivača za uzgoj čiji je trud urodio plodom. Tako je boškarin od arhaičnog goveda, kako se o njemu razgovaralo prije tridesetak godina, danas postao prepoznatljivi simbol Istre o kojem se govori s ponosom.
Na radionici je bilo riječi o hranidbi i zdravlju stada. Prof. dr. sc. Josip Leto (Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet) je u svojoj prezentaciji govorio o važnosti pravodobne košnje sijena. Naglasio je važnost optimalnog roka košnje. Kasna košnja uzrokuje manji sadržaj hranjivih tvari u krmi potrebnih za zadovoljavanje hranidbenih potreba. Izv. prof. dr. sc. Antun Kostelić (Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet) u prezentaciji o zdravlju stada je istaknuo izuzetnu otpornost istarskog goveda. Ono je skromno po svojim zahtjevima. Naglasio je da uvijek postoje rizici da se neke bolesti pojave prilikom uvođenja životinja iz drugih županija. Ujedno govorio o održavanju zdravlja u stadima boškarina s naglaskom na preventivi. Upozorio je uzgajivače da moraju posebno pripaziti na higijenu prilikom teljenja kako tele ne bi došlo u kontakt s bakterijama umjesto s kolostrumom. 
Dr. sc. Marija Špehar (HAPIH) je predstavila rezultate analize porijekla istarskog goveda kao osnove za utvrđivanje genetske raznolikosti populacije s naglaskom na koeficijent inbridinga vezan uz uzgoj u srodstvu. Inbriding je u populaciji istarskog goveda stabilan i iznosi oko 5%, što je zadovoljavajuće. I u populaciji boškarina počet će se koristiti molekularne informacije (SNP-ovi). Sve kako bi se utvrdili genotipovi za rogatost, boju dlake kao i eventualni genski defekti. Ujedno će SNP-ovi omogućiti praćenje genske raznolikosti na molekularnoj razini uključivši informacije o genomskom inbridingu i efektivnoj veličini populacije. U skladu s uzgojnim programom, u planu je i prikupljanje fenotipskih podataka kao osnove budućeg genetskog vrednovanja svojstava mesnatosti. Ovi podaci će, zajedno s porijeklom, biti osnova odabira budućih generacija potomaka; i to temeljem uzgojnih vrijednosti uzimajući u obzir očuvanje genske raznolikosti (tzv. selekcija s optimalnim doprinosom).
Okupljenima se na kraju radionice još jednom obratio Aldo Štifanić, predsjednik SUIG-a. Smatra da budućnost uzgoja boškarina leži na mladima koje je potrebno motivirati da se bave ovim plemenitim zvanjem. Veliku pomoć vidi u AZRRI koja je na dispoziciji uzgajivačima pri otkupu teladi i krava.
Sudionici radionice su se složili da boškarin, pored tradicionalne i kulturološke važnosti, ima značajan ekonomski i turistički značaj za Istarsku županiju. Stoga će rezultati predstavljeni na radionici kao i njeni zaključci poslužiti u pronalaženju mogućnosti poboljšanja profitabilnosti uzgoja boškarina.
