11. Turopoljska kobasijada održala se 19. ožujka 2016. u DVD Kurilovec, a manifestaciju je popratilo oko 150 posjetitelja.

Na natjecanje se prijavilo tridesetak natjecatelja s ukupno 49 kobasica. Kobasice je ocjenjivalo peteročlano stručno povjerenstvo prema najvažnijim kriterijima za kvalitetu kobasica (izgled, prerez, boja, miris, okus) i to u dvije kategorije: kobasice od mesa bijelih plemenitih svinja i kobasice od mesa turopoljske svinje.

Najbolje kobasice od mesa plemenitih svinja prema ocjeni povjerenstva donijeli su Marijan Hapač (115 bodova), Ivo Petrović (114 bodova), Ivan Bedeković (112 bodova), dok je najbolju kobasicu od mesa turopoljske svinje donio Danijel Karolyi, a proizvedena je u okviru projekta Horizon 2020 skraćenog imena „Treasure“, a više o projektu može se pročitati na web stranici treasure.kis.si

Dok je povjerenstvo ocjenjivalo kobasice, prof.dr.sc.Karolyi s Agronomskog fakulteta u Zagrebu prezentirao je rezultate dosadašnjeg rada na projektu.

 

G.L.

Prethodni članakImam li pravo na utrđivanje invaliditeta?
Sljedeći članakBREZA – ljekovita i graciozna šumska dama
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.