Tvrtka PSC Ferenčak otvorila je svoja vrata kupcima i gostima u četvrtak 20.04.2017.

Na otvorenju cijenjene goste pozdravio je direktor Dragutin Ferenčak te podsjetio na same početke poslovanja davne 1988 godine.

Novi prodajno servisni centar u Križevcima otvoren je u suradnji s njemačkom tvrtkom GRANIT sa još boljom i ekspeditnijom uslugom servisa te širim asortimanom proizvoda vezanim uz poljoprivrednu djelatnost te zavidnim programom alata i opreme.

Tvrtka PSC Ferenčak osnovana je u jesen 1988. godine, u prostorima vlastite obiteljske kuće u Križevcima a poslovanje tvrtke započela su dva djelatnika dok ih je danas stalnom radnom odnosu 27.

Tvrtka se bavi prodajom poljoprivrednih strojeva, rezervnih djelova, potrošne robe poznatih i priznatih proizvođača.

Kako se tvrtka razvijala, osjećala se potreba za proširenjem poslovnog prostora. Godine 1995., tvrtka se seli na novu lokaciju u Križevcima, gdje se i danas nalazi.

Prodajno-servisni centar u Križevcima posluje na cca 800 m2 zatvorenog poslovno-prodajnog i skladišnog prostora, te na cca 4000 m2 otvorenog skladišnog prostora. Tada otvoreni, taj prvi poslovni centar, u to vrijeme zadovoljavao je potrebe za djelatnost tvrtke, međutim strategija firme tražila je daljnje širenje na prostore interesantne za tvrtku tako 1998. godine otvara se i drugi poslovni centar u Koprivnici, na 150 m2 zatvorenog prodajno-poslovnog prostora i cca 1000 m2 otvorenog skladišta. 2004. godine otvara se treći Prodajno-servisni centar Ferenčak u Osijeku koji radi na cca. 450 m2 zatvorenog prodajno-poslovnog prostora, te na cca. 1000 m2 otvorenog skladišnog prostora.

Koncem 2008. godine otvara se i četvrti Prodajno-servisni centar Ferenčak u Bjelovaru koji radi na cca. 400 m2 prodajno-poslovnog prostora, te na 3500 m2 otvorenog skladištnog prostora.

Ulaganjem u obrazovanje djelatnika i njihovo stalno usavršavanje, tvrtka je postala i ovlašteni servis za svjetski ugledne tvrtkr poput KRONE, WALTERSCHEID, DONDI, REGENT, BREVIGLIERI i TANCO,MATERMACC…

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakZašto trešnja Colt ne cvate i kad će početi cvasti?
Sljedeći članakZašto desetogodišnja smokva petrovača na Šolti još ne rađa?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.