Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, Marijana Petir, otvorila je 19. Drvno tehnološku konferenciju. Ona se u organizaciji Hrvatskog drvnog klastera održava u Opatiji 6. i 7. lipnja 2022. Na središnjem godišnjem okupljanju drvne industrije i šumarstva Hrvatske i susjednih zemalja, analiziraju se prilike na domaćem i svjetskom tržištu drva i drvnih proizvoda, donosi pregled aktualnih tržišnih kretanja i trendova u drvoprerađivačkoj industriji, te mogućnosti daljnjeg rasta i jačanja sektora, kao i njegovog značaja za revitalizaciju ruralnih krajeva.
Marijana Petir je kao izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora, Gordana Jandrokovića, pozitivnim ocijenila proširenje tematskog aspekta Konferencije. U njega se iz godine u godinu, sve više uključuju i politike izvan šumarskog i drvnog sektora, poput razvoja ruralnih područja, pa time i demografije, javne i društvene infrastrukture, prijenosa znanja, istraživanja i sl.
–Ovakav pristup, rezultat je izazova s kojima se svakodnevno susreće drvni sektor zbog upitne stabilnosti opskrbe sirovinom, primjene novih tehnika i tehnologija, nesigurnosti na tržištu radne snage. Većim dijelom vezan je i uz europske politike koje postaju sve zelenije, rekla je Petir.
Istaknula je kako u Hrvatskoj baštinimo dobrobiti održivog upravljanja šumama. One su, zahvaljujući generacijama hrvatskih šumara, prepoznate u Europi i svijetu. Na njih moramo biti ponosni. Upozorila je kako je za stvaranje dodane vrijednosti na njihovom radu – u sektoru šumarstva, ali i kroz dekarbonizaciju cijelog proizvodnog lanca – od polja do stola, važno stvoriti uvjete za tranziciju gospodarstva na biogospodarstvo.
Upravo su šumarski i poljoprivredni sektor, kroz proizvodnju biomase potencijalni pokretači zapošljavanja i stvaranja „zelenih radnih mjesta“ u ruralnim i regionalnim gospodarstvima. Oni mogu dovesti i do jačanja socijalne kohezije i stabilnosti i ostvarivanja dodatnih prihoda za proizvođače. Petir je rekla kako je Europska Komisija potvrdila da imamo najveći potencijal u EU za razvoj biogospodarstva. Upozorila je kako je bogate izvore biomase potrebno efikasnije koristiti. Potrebno je osigurati potporu ulaganjima u sektor biogospodarstva i kreirati financijske instrumente. Sve kako bi povećali dodanu vrijednost proizvoda u sektorima primarne proizvodnje poput poljoprivrede i šumarstva.
–Ovi su sektori, uz drvoprerađivačku industriju, generatori radnih mjesta. Utječu na opstanak ruralnih zajednica, očuvanje i razvoj ruralnih područja. Njihova je transformacija, uz odgovorniji odnos prema okolišu, bioraznolikosti i klimi, ujedno i prilika za stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja. Ona će pridonijeti jačanju lokalnog i regionalnog razvoja. Samim time je i prilika za generacijsku obnovu hrvatskog ruralnog prostora, istaknula je Petir.
Ona je rekla kako je vrijeme da s riječi prijeđemo na djela. Vrijeme je da mladim hrvatskim stručnjacima, nakon fakulteta omogućimo rad i primjerenu infrastrukturu za život na ruralnim područjima. Čini se da bi, zbog potencijala kojima raspolažemo, upravo sektor biogospodarstva mogao biti sredstvo kojim ćemo ostvariti taj cilj.
Uz najavljenu Nacionalnu strategiju biogospodarstva, ista bi trebala jasnije definirati potencijale, potrebe i strateške ciljeve u sektoru biogospodarstva. Njeni ciljevi bi kroz transformaciju sektorskih politika trebali ojačati naša ruralna područja. Trebali bi zaustaviti depopulacijske procese i osigurati generacijsku obnovu naših sela. Sve to je definirano i Strategijom razvoja poljoprivrede Republike Hrvatske.
Osvrnula se na mjere iz Programa ruralnog razvoja. Iz njih se mogu sufinancirati aktivnosti korištenja obnovljivih izvora energije u poljoprivredi. Podsjetila je i na nedavno zatvoren natječaj za operaciju 4.1.3. vrijedan 141,9 milijun kuna; projekti u kojima se koristi biomasa ostvaruju prednost na natječaju. Podsjetila je i da bi uskoro trebao biti objavljen i natječaj za operaciju 4.2.2. Dodatnu potporu trebale bi dati i intervencije programirane u okviru Nacionalnog strateškog plana u okviru ZPP namijenjene korištenju obnovljivih izvora energije, razvoju poslovanja u ruralnim područjima uz pomoć financijskih instrumenata i potpora LEADER pristupu.
Petir je podsjetila i na amandman kojim je, kao zastupnica u Europskom Parlamentu, izborila izuzeće za Hrvatsku u okviru Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. godine tzv. LULUCF. Istim je Hrvatska, po prvi put u jednom od europskih propisa, dobila izuzeće. S njim se omogućava da svoju referentnu razinu za šume izračunavamo uzimajući u obzir okupaciju dijela hrvatskog teritorija u razdoblju od 1991. i 1998. godine, te učinke rata i njegovih posljedica na praksu gospodarenja šumama na našem teritoriju.
-Bez ovog izuzeća drvno-prerađivačku sektor u Hrvatskoj bio bi na velikom gubitku jer ne bi mogao koristiti 40 % etata. Također, emisije stakleničkih plinova koje hrvatske šume apsorbiraju ne bi se računale kao doprinos Hrvatske ublažavanju klimatskim promjenama; tad Hrvatska ne bi mogla zadovoljiti pravilo o neutralnoj ili pozitivnoj bilanci; to bi imalo daljnje financijske i gospodarske posljedice, rekla je Petir.
Istaknula je kako se na europskoj razini sada ponovo revidira energetsko-klimatski zakonodavni paket. Treba biti na oprezu kako ispod radara ne bi prošla određena zakonska rješenja, koja bi mogla za Hrvatsku imati dalekosežne posljedice.
Zbog ogromnog potencijala kojega je na pravi i održivi način potrebno što prije staviti u funkciju, Petir je rekla kako je optimistična u pogledu njegova iskorištavanja. Zahvalila se dosadašnjem vodstvu Hrvatskog drvnog klastera, posebice gospodinu Marijanu Kavranu na dinamičnoj i produktivnoj dugogodišnjoj suradnji. Pozvala je na nastavak suradnje i otvorila 19. Drvno tehnološku konferenciju.
