Danas je na Sveučilištu u Zadru započela prva konferencija o mediteranskoj poljoprivredi Dalmatinka. Konferenciju je otvorio državni tajnik Zdravko Tušek. On je imao i uvodno izlaganje na temu digitalne poljoprivrede. U uvodnom govoru obratila se u ime domaćina i rektorica zadarskog Sveučilišta profesorica Dijana Vican. Također i dekan Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji pruža programsku potporu, profesor Ivica Kisić. Predsjednik organizacijskog odbora Danijel Koletić iz agencije Apriori World istaknuo je:

-Mediteranska poljoprivreda stoljećima inspirira i hrani ljude. Danas smo ovdje kako bismo zajedno promicali u doba novih tehnologija i novih mogućnosti mediteransku poljoprivredu, definirali potencijale. Isto tako kako bismo razmijenili mišljenja o stvaranju boljeg brend identiteta mediteranske poljoprivrede.

Član organizacijskog odbora profesor Zoran Šikić, ispred Sveučilišta u Zadru, izjavio je:

-Konferencija Dalmatinka s motom inspiriramo poljoprivredu je odličan koncept za ukazati na današnje izazove poljoprivrede i u zelenom i plavom dijelu, u značajno izmjenjenim okolišnim prilikama posebno Mediterana. Obveza akademske zajednice je podizati obrazovnu strukturu. Obaveza je ukazivati na nužnost transformacije poljoprivrednog sektora, uvođenje novih tehnologija i digitalizacije s čime se na Sveučilištu u Zadru i vodimo.

Prvu konferenciju obilježilo je izlaganje i ravnatelja Uprave za ribarstvo, Ante Mišur. Također i Zdravka Baraća, ravnatelja Uprave za stočarstvo Ministarstva poljoprivrede. Iako je područje mediteranske poljoprivrede veliko, program konferencije osvrnuo se na teme o pršutu, vinu, mandarinama, maslinarstvu te ribarstvu.

Potencijali mediteranske poljoprivrede na područlu stočarstva su velike kao i za sve mlade poljoprivrednike. Novo programsko razdoblje predviđa i povećanje financijskih sredstava za razvoj poljoprivrede. Posebnu pozornost konferencija je dala mladim poljoprivrednicima programski kroz panel. Moderirala ga je profesorica Martina Skendrović Babojelić sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu, a panel je bio na temu „Iskustva maldih poljoprivrednika i vizija razvoja mediteranske poljoprivrede“.

Konferencija je obuhvatila i temu o ribarstvu, ali gledajući u budućnost. Panel pod nazivom „Perspektive hrvatskog ribarstva 2030“ kojeg moderira profesor Lav Bavčević s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, ima za cilj govoriti o perspektivama hrvatskog ribarstva.

 class=
Prethodni članakOdržana edukacijska radionica o boškarinu
Sljedeći članakEuropski dan parkova
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.