Hrvatska agencija za hranu i poljoprivredu (HAPIH) i suorganizatori Središnji Savez hrvatskih uzgajivača simentalskog goveda (HUSIM) te Savez udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda (SUHUH) organizirali su u Tuheljskim Toplicama 15. savjetovanje uzgajivača goveda u Republici Hrvatskoj, koje se održava 29. i 30. siječnja.

Oko 300 proizvođača goveda, brojne uzvanike i sponzore, pozdravio je ravnatelj HAPIH-a doc.dr.sc. Krunoslav Dugalić, koji je svima zahvalio na dolasku i predstavio aktivnosti i djelatnost Agencije koja je osnovana i počela s radom od 1. siječnja 2019.g.

doc.dr.sc. Krunoslav Dugalić – ravnatelj HAPIH-a
  • U proteklih godinu dana uspješno smo prebrodili velike izazove i dostigli smo višu razinu u ispunjavanju svih zahtjeva koje su pred nas stavila nadležna tijela, međunardone institucije i uzgajivači goveda. HAPIH ima ovlaštenje Ministarstva poljoprivrede, pod čijim se pokroviteljstvom odvija i ovo Savjetovanje, za provedbu testiranja rasta, razvoja proizvodnih odlika i genskog vrednovanja uzgojno valjanih životinja na temlju Zakona o uzgoju domaćih životinja, a sukladno europskom zakonodavstvu, istaknuo je Dugalić i dodao da je djelatnost HAPIH-a u sektoru govedarstva, u prvom redu  povezana uz provedbu uzgojnih programa konvencionalnih, ali i naših, hrvatskih izvornih pasmina goveda.
  • HAPIH je od početka ove godine preuzeo upravljanje sustavom promocije hrvatskih poljoprivrednih proizvoda – Hrana hrvatskih farmi i polja. Vrlo smo predani i angažirani u projektima Mlijeko i meso hrvatskih farmi jer smo svjesni snage nedvosmislenog, jasnog označavanja i važnosti  podrijetla hrane u donošenju odluke potrošača prilikom kupovine prehrambenih proizvoda, kazao je ravnatelj Agencije.

Sudionike skupa pozdravili su predstavnici suorganizatora,  Damir Horvatić, predsjednik Središnjeg Saveza hrvatskih uzgajivača simentalskog goveda i Branko Kolak, predsjednik  Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda, te Anđelko Ferek-Jambrek, zamjenik župana Krapinsko-zagorske županije koja je kao domaćin ujedno i generalni sponzor ovog skupa

Damir Horvatić – predsjednik Središnjeg Saveza hrvatskih uzgajivača simentalskog goveda

U državama EU trend mliječnog govedarstva je povećanje proizvodnje mlijeka po kravi uz smanjenje broja mliječnih krava, a glavnina proizvodnje goveđeg mesa zasniva se na broju grla iz mliječnog sektora. Recentni podaci o proizvodnji mlijeka u EU za 2019. godini govore o zadržavanju razine proizvodnje na razini 2018. godine.

Navodeći statističke podatke i za govedarstvo u RH koje već niz godina obilježava smanjenje broja krava i smanjenje proizvodnje mlijeka, pa je tako u proteklih godinu dana smanjen broj krava za 1,6% , a proizvodnja mlijeka za 3,9%, dok su cijene mlijeka u RH neznatno niže od prosjeka cijena u EU (2,8%), Dugalić je postavio pitanje:

Hoće li u budućnosti povećanje proizvodnje po kravi uspjeti održati proizvodnju mlijeka uz kontinuirano smanjenje broja krava? Uzročno posljedični slijed događaja uvjetovat će onda smanjenje proizvodnje mesa.

Otvarajući skup kao izaslanik ministrice poljoprivrede, ravnatelj HAPIH-a, doc.dr.sc Krunoslav Dugalić zaključio je da je sagledavajući europske i hrvatske proizvodne pokazatelje – kretanje broja krava i proizvodnja mlijeka po kravi očito pred nama ogroman prostor za povećanje proizvodnje mlijeka po grlu.

Nakon svečanog otvaranja skupa proglašeni su i dobitnici priznanja za najbolju kukuruznu silažu. Brončane plakete dobili su Božidar Glavaš, Željko Ilijaš i Zdravko Saks/Obrt Saks, srebrnom plaketom nagrađen je Dalibor Duk, a za najbolju silažu zlatnu plaketu dobio je Anđelko Kopecki iz Sisačko-moslavačke županije.

Anđelko Kopecki

Na dvodnevnom stručnom skupu održat će se oko 20 stručnih predavanja i panel rasprava: Upravljanje govedarskom farmom, a program Savjetovanja možete naći na internetskim stranicama www.hapih.hr

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPredstavljanje projekta autohtonih sorti vinove loze
Sljedeći članakODRŽANA 1. BASF AGROKONFERENCIJA: „Ciljaj visoko“
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.