Nacionalni pčelarski program 2017.-2019. predviđa 2,5 milijuna eura godišnje potpore pčelarima kroz različite mjere. Mjere su donesene temeljem iskustva korištenja sličnog Programa u prethodnom razdoblju i u potpunosti su u službi pčelara. Financiranje pčelara kroz Nacionalni pčelarski program ostvaruje nekoliko ciljeva od poboljšanja tehničkih uvjeta pčelarenja, brige za zdravlje i vitalnost pčelinjih zajednica, sigurnosti, kvalitete i pozicioniranja pčelinjih proizvoda pa sve do primjenjenih istraživanja koja su neophodna za suočavanje s izazovima koji su pred pčelarima.

 

Broj pčelara i pčelinjih zajednica povećava se iz godine u godinu, a zabilježeno je i da se sve više madih ljudi odlučuje za pčelarstvo kao osnovni izvor prihoda. Naši pčelari dobro su organizirani i zajedno posjeduju veliko znanje i iskustvo, a o kvaliteti domaćeg meda nije potrebno puno govoriti. Zna se da je naš med nadaleko najbolji i najkvalitetniji, a povećanje izvoza i potražnje za našim medom izvan naših granica dovoljna je potvrda toj izjavi.izjavio je ministar Tomislav Tolušić.

 

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je ukupno 14.119.426,53 kuna na račune korisnika mjera u sektoru pčelarstva za 2017. godinu. Potporu je primilo 1.026 korisnika mjere Tehnička pomoć pčelarima i organizacijama pčelara, 2.197 korisnika mjere Suzbijanje štetnika i bolesti pčela, naročito varooze, 88 korisnika mjere Racionalizacija troškova selećeg pčelarenja, 60 korisnika Mjere za potporu laboratorija za analizu pčelinjih proizvoda, 42 korisnika mjere Obnavljanje pčelinjeg fonda i 1 korisnik mjere Suradnja sa specijaliziranim tijelima za provedbu programa primijenjenih istraživanja u području pčelarstva i pčelinjih proizvoda.

Prethodni članakOtvoren 3. Sajam zimnice i autohtonih proizvoda
Sljedeći članakKoja gnojiva koristiti u povrtnjaku?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.