Na sjednici Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta održanoj ovog tjedna u Bruxellesu raspravljen je paket mjera solidarnosti za poljoprivredu koje se uglavnom odnose na mljekarski sektor u iznosu od dodatnih 500 milijuna EUR koji je u srpnju 2016. godine najavio Phil Hogan, povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj EU, a koji bi trebao bi biti usvojen slijedeći tjedan. Paket koji je sada finaliziran sadrži osam mjera te tri delegirane uredbe i četiri provedbena akta za mlijeko. Posljednja mjera za voće i povrće još nije razrađena. Uredbama se započinje provoditi program dobrovoljnog smanjenja proizvodnje mlijeka vrijedan 150 milijuna EUR, uvodi se uvjetovana potpora za prilagodbu s predviđenim iznosom od 350 milijuna EUR za mjere koje će se provoditi na razini država članica, a dodijeljeni iznos države članice mogu udvostručiti i same mogu odlučiti o načinu raspodjele tih sredstava korisnicima, te produženje razdoblja javne intervencije za obrano mlijeko u prahu do 30. rujna 2017.

Provedbeni akti koji podržavaju države članice odnose se na dobrovoljne proizvodno vezane potpore kojima će države članice moći revidirati svoje aranžmane u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda kako bi se u 2017. omogućila izravna plaćanja te kako bi se isplata mogla izvršiti ranije

(avansno) i to u iznosu do 70%, produljenje od 6 mjeseci primjene članka 222. Ugovora o EU koji se primjenjuje u slučajevima izvanrednih situacija za planiranje buduće proizvodnje mlijeka te produženje programa potpore za privatno skladištenje obranog mlijeka u prahu.

Poljoprivrednici koji se odluče za smanjenje proizvodnje mlijeka morat će minimalno smanjiti proizvodnju za 1500kg i ne više od 50% proizvodnje iz referentnog razdoblja ako žele ostvariti potporu te će im se ista isplaćivati svaka 3 mjeseca nakon što prilože dokaze da su doista smanjili proizvodnju.

Hrvatska zastupnica Marijana Petir smatra da ove mjere neće dati željene rezultate jer ne rješavaju suštinske probleme u mljekarskom sektoru.

Paket za mlijeko koji je Komisija predstavila, nažalost ne rješava osnovne probleme u sektoru proizvodnje mlijeka i nadam se da je sada jasno da jedinstvena rješenja za sve države članice ne mogu dati rješenje kako bi se stanje popravilo“ rekla je Petir. Također je upozorila kako Hrvatska nema prostor za smanjenje proizvodnje mlijeka jer se u posljednjih 10 godina broj muznih krava u Hrvatskoj prepolovio.

Proizvodimo polovicu vlastitih potreba, a trend propadanja proizvođača rapidno raste, gotovo do 200 proizvođača mjesečno zatvori svoju farmu.

Novac koji je Komisija predvidjela za Hrvatsku od 10 EUR-a po grlu nije dostatan i to je svakom jasno  istaknula je Petir izražavajući nezadovoljstvo jer je Hrvatskoj dodijeljeno svega 1,517 milijuna EUR, a nije jasno kojim se kriterijima Komisija vodila te zašto hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede na to nije pravovremeno reagiralo.

Zastupnica Petir smatra da je nužno u ovoj krizi uvesti interventnu otkupnu cijenu mlijeka od 30 eurocenti po kg mlijeka, da rokovi plaćanja ne smiju biti duži od 30 dana, da maloprodajna cijena mlijeka ne smije biti niža od 70 eurocenti po litri (5,00 kuna) obzirom da je proizvodna cijena mlijeka gotovo 50 eurocenti i da danas proizvođač gubi umjesto da zaradi na svakoj litri koju proizvede. „Potrebno je riješiti jednom zauvijek pitanje nepoštene trgovačke prakse jer u suprotnom ćemo i dalje izdvajati financijska sredstva, a proizvođači će i dalje propadati“ upozorila je Petir predstavnike Komisije na sjednici Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta.

 

G.L.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakMinistarstvo poljoprivrede obavještava potrošače o opozivu proizvoda: Sezam integralni BIO
Sljedeći članak1,3 milijuna kuna za preradu voća i povrća iz Programa ruralnog razvoja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.