Republika Hrvatska strateški se opredijelila za održivo ribarstvo koje podrazumijeva zaštitu ribljeg fonda, eko sustava i ekonomski isplativo ribarstvo, odnosno zadovoljne ribare koji od ribarenja mogu pristojno živjeti. Kako bi se zadovoljili svi ovi kriteriji nužno je, u suradnji sa znanstvenicima, ribarima i ostalim dionicima u sektoru ribarstva, provoditi ciljanu zaštitu najzastupljenijih i ekonomski najisplativijih ribljih vrsta. Jedna od tradicionalno najvažnijih riba u Jadranskom moru je srdela koja se mrijesti upravo u zimskom periodu. Da bi i naraštaji koji dolaze mogli jesti svježu, jadransku srdelu nužno je zaštititi vrstu upravo u vrijeme mrijesta.

Tridesetodnevna zabrana ribarenja okružnom mrežom plivaricom-srdelarom prema Prijedlogu pravilnika koji je u javnoj raspravi počinje 16. siječnja 2019. godine u 00:00 sati i traje do 14. veljače 2019. u 24:00 sati na području cijelog ribolovnog mora Republike Hrvatske.

Ribari koji imaju povlasticu za obavljanje gospodarskog ribolova ovim alatom bit će obeštećeni u ukupnom raspoloživom iznosu od 4,5 milijuna eura.

Uvjeti za ostvarivanje potpore jednaki su kao i prethodnih godina, a Zahtjev za potporu podnosi se Upravi ribarstva Ministarstva poljoprivrede od 16. siječnja do 14. veljače 2019. godine.

Za prošlogodišnju privremenu obustavu ribolovnih aktivnosti isplatili smo 26,4 milijuna kuna. Ovaj suživot čovjeka i mora pokazao se dugoročno održiv i možemo biti uistinu zadovoljni modelom koji smo usuglasili sa znanstvenicima, strukom i ribarima. Ne bojim se za budućnost hrvatskog ribarstva.“ – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar Tomislav Tolušić.

 

 

Gospodarski list

Prethodni članakVlada usvojila Nacionalni program pomoći sektoru vina za razdoblje od 2019. do 2023. godine
Sljedeći članakKozlincem protiv gripe
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.