Na poklonima se ne štedi jer ih kupuje četiri od pet građana Hrvatske, premda više od polovice njih ističe kako im to zna predstavljati stresno iskustvo.

Došlo je i to vrijeme kada su nam svima na pameti pokloni, blagdanska trpeza i uživanje u druženjima, a kada to sve prođe onda ćemo zbrajati manjke u novčanicima i viškove na vagi. No, o tome se sada ne treba brinuti.

Redovito anketno istraživanje o navikama u potrošnji tijekom blagdanske sezone proveli smo i ove godine te dobivene rezultate usporedili s onima iz prošle godine kako bismo uvidjeli kakav je trend. Mijenja li se što?

Pa na prvo pitanje i ne baš previše toga. Eto, porastao je broj onih koji će na kupnju božićnih poklona trošiti skromnije iznose – tako je za 6% veći broj građana koji planiraju za to potrošiti do 25 eura te ih sada ima točno toliko – 25%. Najviše građana za tu će prigodnu potrošnju izdvojiti do 70 eura, njih 29% ili 3% manje nego lani, a 4% manje je i onih koji će potrošiti do 130 eura, kojih pak imamo 17%. Više od 130 eura trošit će za kupnju poklona 7% građana i to je isto kao i za prošlogodišnji Božić. Ukupno gledano, poklone će ovegodine kupovati 78% hrvatskih građana, što je 1% više nego u 2022. godini.

Kako o toj potrošnji razmišljaju pokušali smo doznati pitanjem hoće li ove godine trošiti više ili manje nego lani, a rezultati su u ravnoteži u usporedbi s lanjskim Božićem. Naime, tek je nešto manji broj građana koji sada planiraju trošiti manje, što je kao svoj odgovor istaknulo 35% građana (lani je štedljivih bilo 4% više), a za 5% je porastao broj građana koji planiraju trošiti jednak iznos te ih sada imamo 55%. Više nego lani trošit će svaki deseti građanin Hrvatske te je njihov broj za 1% manji jer ih je u 2022. bilo 11%.

Istodobno, za 4% porastao je broj građana koji planiraju barem dio poklona kupiti putem interneta pa je tako online kupnja premašila natpolovični udio u toj potrošnji s 54%.

Blizu polovice je i onih građana kojima kupnja poklona predstavlja zadovoljstvo te ih kao i lani imamo 46%, dok je onih kojima je to stres za 2% više i sada ih je 16%. Da su podijeljeni po tom pitanju te da im kupnja poklona predstavlja istodobno i stres i zadovoljstvo kaže 37% građana ili 3% manje nego u prošloj godini.

Uz blagdane se vežu i putovanja pa smo opet upitali naše građane planiraju li ove godine ići na skijanje. Svaki sedmi građanin planira ići na skijanje ili zimovanje jer je kao i lani njih 14% na to pitanje odgovorilo potvrdno.

Istraživanje su tijekom studenog 2023. godine proveli JaTRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina. Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

Prethodni članakU 101. godini preminuo Miljenko Grgić
Sljedeći članakDani mladog maslinovog ulja – ISTRAVIRGIN 2023.
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.