Radi iskorjenjivanja azijske strizibube Anoplophora chinensis (Forster) započet će mehaničko uništavanje biljaka domaćina azijske strizibube u zaraženom području Općine Sveti Filip i Jakov, 23. listopada 2014. godine. Uništavanje na lokalitetima Turanj i Sveti Filip i Jakov uključuje rušenje, vađenje, usitnjavanje i spaljivanje zaraženih biljaka.

Kako je azijska strizibuba opasan polifagni karantenski štetni organizam podrijetlom iz Azije, koji napada više od 100 vrsta bjelogoričnog drveća i grmlja te nekoliko voćnih vrsta od kojih su mnoge u velikoj mjeri zastupljene u vegetaciji Republike Hrvatske, osim uništavanja zaraženih biljaka, mjere uništenja provest će se i na biljkama domaćinima u polumjeru od 100 metara oko zaraženog bilja. Ovo je izuzetno važno jer ovaj štetni organizam veći dio života provodi zaštićen unutar stabla, a vidljivi simptomi napada i nastale štete uočljive su tek kada je šteta već učinjena.

Biljke domaćini azijske strizibube jesu: javor, pitomi kesten, joha, breza, grab, citrusi, lijeska, drijen, dunjarice, glog, bukva, lagerstremija, jabuka, platana, topola, lovorvišnja, kruška, ruža, vrba, brijest, hrast, melija i mnoge druge vrste. Odrasla jedinka azijske strizibube je kukac veličine 2,5 – 3,5 cm, sjajne crne boje s bijelim pjegama nepravilnog oblika na pokrilju i člankovitim ticalima duljim od tijela. Ženka odlaže jaja na bazalnom dijelu stabla (panju) najviše do 60 cm visine od razine tla. Iz jaja se izliježe ličinka koja se ubušuje u drvenaste biljke domaćine i u njima izgriza široke hodnike. Ovaj štetni organizam veći dio života provodi zaštićen unutar stabla. Najčešće se u bazalnom dijelu stabla uočava pojava piljevine te okrugle izlazne rupe promjera 1 – 2 cm, uglavnom na donjem dijelu debla i korijenju koje izviruje iznad površine tla. Ostali simptomi zaraze jesu žućenje lišća i venuće lišća i grana, a u konačnici potpuno žućenje i ugibanje stabala.

 width= 

odrasli kukac (imago)

 width= 

izlazne rupe na korijenu

Sprječavanje zaraze ovim štetnim organizmom moguće je isključivo primjenom mjera uništavanja biljaka domaćina: sječom zaraženih i sumnjivih stabala, uklanjanjem panjeva, usitnjavanjem svih uklonjenih biljnih dijelova i njihovim spaljivanjem.

S obzirom na to da se azijska strizibuba brzo širi i lako prilagođava novim staništima te da nema prirodnih neprijatelja, procijenjeno je da bi daljnje širenje toga štetnog organizma imalo katastrofalne posljedice za naše šume i okoliš u cijelosti. Stoga je poduzimanje mjera radi iskorjenjivanja ovog štetnog organizma i sprječavanja njegovog daljnjeg širenja od velikoga javnog i gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku i ocijenjeno je najvišim prioritetom.

Uništavanje zaraženih biljaka i biljaka domaćina u polumjeru od 100 m financirat će Ministarstvo poljoprivrede iz državnog proračuna Republike Hrvatske. Izuzetno je važno da se mjere uništavanja provedu u kratkom vremenu, temeljito i organizirano. Stoga je Ministarstvo poljoprivrede u izvrsnoj suradnji s predstavnicima Općine Sveti Filip i Jakov pripremilo akciju koju će provesti Hrvatske šume d.o.o. uz stručnu potporu Hrvatskoga centra za poljoprivredu hranu i selo – Zavoda za zaštitu bilja pod nadzorom fitosanitarne inspekcije Ministarstva poljoprivrede.

Prethodni članak2,5 milijuna kuna iz IPARD-a za izgradnju govedarske farme
Sljedeći članakUzgoj uljanog lana
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.