Ministar poljoprivrede prof. dr. sc. Davor Romić otvorit će 51. hrvatski i 11. međunarodni simpozij agronoma

dana 16. veljače (utorak) 2016. godine u 9:00 sati
Grand Hotel Adriatic, Maršala Tita 200, Opatija

Izjave za medije ministra Romića predviđene su za vrijeme prve pauze, oko 10:20 sati.

Godine 1964. na inicijativu Poljoprivrednog fakulteta u Zagrebu, na Višoj poljoprivrednoj školi u Vinkovcima i PIK-u Vinkovci održano je prvo savjetovanje i Dan polja kukuruza, uz nazočnost 250 agronoma. Bilo je to prvo okupljanje i savjetovanje agronoma, koje je danas preraslo u hrvatski i međunarodni simpozij agronoma na kojemu sudjeluje sve više inozemnih autora. Od 1964. pa do danas redovito se održavaju godišnja savjetovanja agronoma s aktualnom tematikom iz područja poljoprivrednih i srodnih znanosti. Na prvim savjetovanjima bilo bi predočeno i do 180 znanstvenih i stručnih radova, a prisustvovao bi velik broj sudionika. Vrlo često na savjetovanja dolaze s pozivnim radovima istaknuti europski i američki znanstvenici iz područja ratarstva, stočarstva, genetike i oplemenjivanja bilja, ekonomike i organizacije proizvodnje. Na savjetovanjima se iznose analize i dostignuća u ratarskoj, povrtlarskoj i stočarskoj proizvodnji te rezultati istraživanja najnovijih domaćih kultivara oraničnih kultura.

Tijekom godina, simpozij je mijenjao ime i mjesto održavanja, ali je sustavno podizana kvaliteta predstavljenih radova. Gradovi domaćini simpozija bili su Dubrovnik, Stubičke Toplice i Pula, a od 1998. godine simpozij se redovito održava u trećem tjednu veljače u Opatiji. U organizaciji simpozija sudjelovali su Agronomski fakultet u Zagrebu u suradnji s Poljoprivrednim fakultetom u Osijeku, Bc Institutom za oplemenjivanje i proizvodnju bilja, Poljoprivrednim institutom Osijek i Hrvatskim agronomskim društvom. Od 2000. godine u organizaciji simpozija, svake dvije godine izmjenjuju se Agronomski fakultet u Zagrebu i Poljoprivredni fakultet u Osijeku, a uz suradnju s poljoprivrednim institutima, stručnim službama i društvima iz Hrvatske. Sukladno novim izazovima i zahtjevima znanstveno-istraživačke djelatnosti te promjenama koje su se dogodile u društvu, simpozij je sve više poprimao znanstveni karakter.

Prethodni članakPrimljen Certifikat o EU zaštiti Dalmatinskog pršuta oznakom zemljopisnog podrijetla
Sljedeći članakZašto je (ne)zanimljiv med od uljane repice?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.