S obzirom na trenutnu nepovoljnu epidemiološku situaciju vezano za pojavu osobito opasne zarazne bolesti influence ptica na području Europske unije u slijedećim državama: Njemačka, Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske, Nizozemska i Italija, od čega je u tri države utvrđen podtip H5N8 te velike opasnosti od mogućeg unošenja uzročnika bolesti i na područje Republike Hrvatske, ovim putem Vam skrećem pozornost na slijedeće informacije:

Influenca ptica je vrlo kontagiozna virusna bolest peradi i drugih ptica koju uzrokuje tip A virusa influence. Može se manifestirati na različite načine, ovisno uglavnom o sposobnosti virusa da uzrokuju bolesti (patogenost) i na pogođene vrste. Prema svojoj patogenosti (sposobnosti da izazove bolest) virus influence ptica dijeli se na:

  • Visoko patogeni virusi IP (VPIP)se brzo šire i dovode do visoke stope smrtnosti (do 100% u roku od 48 sati)
  • Nisko patogeni virusi IP (NPIP) uzrokuju općenito blage simptome bolesti te lako mogu proći neotkriveni

 

Od domaće peradi najčešće obolijevaju kokoši i purani, a  u pataka i gusaka razviju se blagi simptomi bolesti. Divlje ptice koje žive uz vodu, poglavito divlje patke, prirodno su otporne na bolest i ne pokazuju kliničke znakove oboljenja te stoga predstavljaju rezervoar virusa i glavnu opasnost za širenje bolesti na domaću perad.

Sukladno važećem zakonodavstvu obveza posjednika (svaka pravna ili fizička osoba koja je kao vlasnik, korisnik ili čuvar izravno odgovorna za zdravlje životinja) je prijava sumnje na bolest veterinaru.

ZNAKOVI KARAKTERISTIČNI ZA BOLEST

 

  • ­Iznenadna uginuća peradi bez kliničkih znakova bolesti
  • ­Potištenost
  • ­Nakostriješenost perja
  • ­Značajan pad nesivosti i valivosti, lošakvaliteta ljuske jajeta
  • ­Kašalj, šmrcanje, sinusitis, disanje na otvoreni kljun
  • ­Edem glave i vrata
  • ­Cijanoza kreste i podbradnjaka
  • ­Sitna točkasta krvarenja po sluznicama te potkožna krvarenja uočljiva u perjemnepokrivenim područjima nogu
  • ­Živčane smetnje (grčevi, kretnje u krug, paraliza, otežano kretanje)

 

U slučaju primjećivanja uginuća većeg broja divljih ptica molimo da kontaktirate najbližeg veterinara ili Upravu za veterinarstvo i sigurnost hrane na e-mail: veterinarstvo@mps.hr.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakNewsletter 24/2014
Sljedeći članak3,25 milijuna kuna iz IPARD-a za izgradnju objekta u sustavu krava- tele
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.