Danas, 18. travnja 2018. godine, u Zagrebu su potpisani sporazumi o financiranju provedbe financijskih instrumenata koje su u prisutnosti predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, potpredsjednice Vlade Republike Hrvatske i ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta Martine Dalić i ministra financija Zdravka Marića potpisali ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, ravnateljica Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Matilda Copić, predsjednica Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) Tamara Perko i predsjednik Uprave Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) Vjeran Vrbanec.

 

Riječ je o novom obliku financijske podrške kroz koju će biti ponuđeni ne samo povoljniji krediti već i jamstva za nova ulaganja, odnosno modernizaciju postojećih kapaciteta po uvjetima znatno povoljnijim od onih koje bankarski sektor trenutno nudi na ovdašnjem tržištu.  U tu svrhu izdvojili smo 70,6 milijuna eura koji će biti na raspolaganju korisnicima u poljoprivredi, prerađivačkom sektoru i šumarstvu. Potpisivanje sporazuma rezultat je izmjena Programa ruralnog razvoja kojim se omogućava jednostavnije, brže i lakše kreditiranje njihovih ulaganja. Kroz ove financijske instrumente moći će se financirati primjerice obrtna sredstva, kupnja živih životinja, rabljene opreme, jednogodišnjeg bilja… ali i troškovi koji nisu bili prihvatljivi za financiranje putem bespovratnih sredstava.

 

 Potpisanim sporazumima pokrenut će se:

  • Mikro i Mali zajmovi za ruralni razvoj (kamate 0,5% i 1,0%; Mali zajmovi za sektor mljekarstva 0.1%) – od svibnja 2018.
  • Pojedinačna jamstva za ruralni razvoj (makslimalni iznos jamstva 1,3 mil. eura) – od lipnja 2018.
  •  Investicijski krediti za ruralni razvoj – krajem 2018.

 

Upravo smo potpisali sporazume koji će našim poljoprivrednicima osigurati najpovoljnije kredite za njihove investicije, po znatno povoljnijim uvjetima od onih koji bankarski sektor trenutačno nudi u Hrvatskoj. Našim mljekarima omogućili smo kamatu od svega 0,1%. Za to smo izdvojili pola milijarde kuna iz Programa ruralnog razvoja. Ovo je dodatan vjetar u leđa svima onima koji žive od poljoprivrede, prerađivačke djelatnosti ali i šumarstva – kazao je ministar Tomislav Tolušić te dodao –  Kada sam preuzeo mandat ministra poljoprivrede svega 320 milijuna kuna projekata bilo je ugovoreno. U godinu i pol dana odobrili smo gotovo 8.500 novih investicija u vrijednosti od 4,8 milijarde kuna. Do kraja godine imat ćemo na desetke novih farmi, novih trajnih nasada, pogona za preradu. Poljoprivrednici će novom mehanizacijom obrađivati svoja polja, uz bolju lokanu infrastrukturu, vodovode i ceste. Vjerujem da će sve ovo rezultirati snažnijom proizvodnjom domaće hrane, manjom potrebom za uvozom te boljim životom za naše poljoprivrednike.

Prethodni članakProblemi s bakterijama u vinu
Sljedeći članakNewsletter 7/2018
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.