Priopćenje povodom pokretanja inicijative „Očistimo Europu”. „Očistimo Europu” projekt je u okviru programa LIFE, koji koordinira Udruga gradova i regija za recikliranje i održivo upravljanje resursima.

„Očistimo Europu” 10. svibnja

Svake godine milijuni tona otpadaka završe na cestama, u oceanima, na plažama, u šumama i prirodnim područjima širom Europe. Isto tako, svake godine milijuni Europljana sudjeluju u dobrovoljnim akcijama čišćenja okoliša u svom susjedstvu. Cilj je inicijative „Očistimo Europu” potaknuti još više ovakvih akcija, osvijestiti javnost o razmjerima problema izazvanih bacanjem otpadaka i otpada te potaknuti promjenu ponašanja. Koordinator događanja je inicijativa „Europski tjedan za smanjenje otpada.”

Povjerenik za okoliš Janez Potočnik izjavio je: „Građanski pokreti čišćenja okoliša u Europi sve su češći, a naša je želja građanima prenijeti osjećaj da sudjeluju u zajedničkom europskom događanju. Uspostavili smo mrežu nacionalnih kontaktnih točaka u 21 zemlji kako bismo ljude upoznali sa stanjem u njihovom susjedstvu i objasnili kako se mogu uključiti. Budući da je riječ o praktičnoj inicijativi, obucimo čvrste cipele i stavimo rukavice Svi želimo živjeti u čistom okruženju, stoga očistimo Europu zajedno.”

U cilju rješavanja problema stvaranja otpadaka, proteklih je godina u Europi organiziran niz akcija čišćenja. Inicijativom „Očistimo Europu!” te će se akcije objediniti u jedno događanje koje će se istog dana održati širom europskog kontinenta i tako okupiti što je moguće veći broj građana.

Događanje „Očistimo Europu” uistinu se kreće odozdo prema gore , a cilj mu je pružiti informacije građanima i potaknuti ih na čišćenje okoliša zbog sebe samih. Iskustvo pokazuje da ljude često iznenadi količina otpada koja se stvara i baca u njihovom susjedstvu. A otpaci mogu biti vrijedni: ako se prikupljaju, papir, staklo, metal i plastika mogu se ponovno iskoristiti ili reciklirati. Time se smanjuju njihove posljedice za okoliš, stvaraju prilike u gospodarstvu i novi poslovi te pridonosi usmjeravanju Europe prema kružnom gospodarstvu.

Ovo događanje promiče Komisija, ali su akcije čišćenja potpuno neovisne i lokalne, a vode ih građani. U mnogim slučajevima u njih će se uključiti ili ih koordinirati lokalne vlasti, nevladine udruge, poduzeća i škole. Događanja se odvijaju u 15 država članica EU -a te u Andori, Bosni i Hercegovini, Norveškoj, Srbiji i Turskoj. Kako biste pronašli lokalnu akciju u vašoj državi članici, potražite web -mjesto nacionalnog organizatora u vašoj državi članici.

Pozadina inicijative

„Očistimo Europu” projekt je u okviru programa LIFE, koji koordinira Udruga gradova i regija za recikliranje i održivo upravljanje resursima, organizacija koja je odgovorna i za Europski tjedan smanjenja otpada. Organizatori su razvili skup komunikacijskih alata koje će koordinatori staviti na raspolaganje svim sudionicima.

Globalni građanski pokret „Let’s Do It! World”, sa sjedištem u Estoniji, koordinirao je u 2012. akciju pod nazivom „Svjetsko čišćenje 2012.”, u kojoj je tijekom 84 jednodnevnih akcija čišćenja provedenih u Aziji, Africi, Sjevernoj Americi, Južnoj Americi i Europi sudjelovalo 7 milijuna dobrovoljaca. Slične aktivnosti uslijedile su u 2013. Te se inicijative prvenstveno temelje na umrežavanju dobrovoljaca preko društvenih mreža, a uključuju i prikupljanje financijskih sredstava te pokroviteljstva.

Europska zaklada daskaša (http://www.surfrider.eu/en/presentation/our -story.html) okuplja 1 500 dobrovoljaca, 10 000 članova, oko 40 lokalnih skupina i više od 40 000 pristaša. Njihove akcije čišćenja plaža u međuvremenu su se proširile i na jezera i rijeke. Zaklada je pokrenuta 1984. u Malibuu u Kaliforniji, gdje su daskaši pokušavali zaštititi omiljena mjesta za surfanje od lokalnog zagađenja. U Europi djeluje od 1990. Europska Komisija vjeruje kako su osviještenost javnosti i promjena stava o otpadu važni za ispunjenje ciljeva europskog zakonodavstva o otpadu. Sprečavanje nastanka otpada i upravljanje otpadom područja su od posebne važnosti za Komisiju u 2014., koja će ovog ljeta kao dio šireg paketa mjera za poticanje kružnog gospodarstva preispitati svoje ciljeve u području recikliranja i odlaganja otpada.

Za više informacija:

Web -mjesto inicijative „Očistimo Europu”: http://www.letscleanupeurope.eu/

Informacijski listić o događanju: http://www.ewwr.eu/sites/default/files/Factsheet%20 -%20Let%27s%20Clean%20Up%20Europe.pdf

Europska agencija za okoliš pokrenula je i aplikaciju o otpacima u moru koja se može preuzeti s web -mjesta „Google Play”: vidi http://www.eea.europa.eu/themes/coast_sea/marine -litterwatch

Za više informacija o zakonodavstvu EU -a o otpadu vidi: http://ec.europa.eu/environment/waste/index.htm

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakZaključci: sa održanog 3. sastanka Izvršnog odbora Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava “Život”
Sljedeći članakAgencija zaprimila preko 50 000 zahtjeva poljoprivrednika za izravna plaćanja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.