Lokalne akcijske grupe (LAG-ovi) su važan oslonac stanovništvu ruralnih područja u osiguranju boljih životnih i radnih uvjeta na svojim područjima. One su pokretač ruralnog  razvoja lokalne zajednice, naših naselja, općina i gradova. Zajednička poljoprivredna politika EU upravo LAG-ovima prepušta provedbu projekata ruralnog razvoja u svrhu revitalizacije sela i stvaranja novih radnih mjesta – jer ljudi s terena najbolje znaju kako upravljati poljoprivrednim resursima i pokrenuti razvoj na vlastitom području.

 

Iz tog razloga, sa 38 milijuna kuna kroz IPARD program, LAG-ovima smo financirali troškove poslovanja i izobrazbe njihovih zaposlenika, volontera i članova;  dali smo im novac za informiranje poljoprivrednika o načinu uspješne prijave na natječaje kojima mogu unaprijediti svoje poslovanje.

 

Danas su u RH registrirana 54 LAG-a, koji u provedbi Programa ruralnog razvoja RH imaju daleko veći značaj, budući da kroz realizaciju projekata navedenih u svojim Lokalnim razvojnim strategijama  izravno sudjeluju u financiranju manjih projekata, osobito važnih  za svoja područja. Za to ćemo im dodijeliti 441 milijun kuna potpore, a taj će novac LAG-ovi koristiti za provedbu projekata iz Lokalnih razvojnih strategija, čija je izrada također financirana sredstvima iz Programa ruralnog razvoja.

 

Treba spomenuti kako su za izniman uspjeh prvog natječaja za mjere namijenjene malim i mladim poljoprivrednicima zaslužni i neki od postojećih LAG-ova koji su osim informiranjem, našim današnjim korisnicima pomogli i u samoj izradi projektnih prijava, kao i savjetima kroz samu realizaciju ulaganja.

 

Dobra suradnja između LAG-ova, regionalnih razvojnih agencija, Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju jamstvo je uspješne provedbe Programa ruralnog razvoja u nadolazećem razdoblju.

Prethodni članakKako proizvesti rakiju s medom?
Sljedeći članakŠtetnost pljesnive hrane za proizvodnost i zdravlje ljudi
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.