Tijekom sjednice Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, a tijekom razmjene gledišta s povjerenikom za poljoprivredu i ruralni razvoj Philom Hoganom o “Šumskom višegodišnjem provedbenom planu strategije EU-a za šume”, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir upitala je Phila Hogana, povjerenika EU za poljoprivredu i ruralni razvoj  o mogućnosti financijske potpore Europske unije za obnovu vinograda i maslinika te ponovno pošumljavanje opožarenih površina nakon katastrofalnih požara koji su prošlog ljeta opustošili otok Korčulu i poluotok Pelješac.

U svom odgovoru povjerenik je tada naveo da se za obnovu opožarenih površina financijska pomoć može dobiti iz Europskog fonda za ruralni razvoj.

Zastupnica Petir zatražila je putem zastupničkog pitanja više informacija o toj mogućnosti na što je povjerenik Hogan u svom pisanom odgovoru na upit dodatno pojasnio kako je Programom ruralnog razvoja Hrvatske 2014. – 2020. predviđena potpora poljoprivrednicima radi obnove poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima. Kao preduvjet za odobravanje potpore nadležna javna tijela moraju službeno potvrditi da je došlo do elementarne nepogode zbog koje je uništeno najmanje 30 % relevantnog poljoprivrednog potencijala. Nadalje, Program ruralnog razvoja Hrvatske provodi se u okviru podijeljenog upravljanja. Stoga je odluka o otvaranju mjera i primjeni posebnih provedbenih uvjeta u nadležnosti hrvatskih tijela – Ministarstva poljopirvrede RH.

„Smatram da bi bilo dobro iskoristiti mogućnost koju daje Program ruralnog razvoja RH i pomoći poljoprivrednicima na Korčuli i Pelješcu u obnovi njihovih opožarenih vinograda i maslinika koji osim što predstavljaju izvor prihoda za obiteljska poljoprivredna gospodarstva, sastavni su dio identiteta tog kraja,“ rekla je Petir. Naime, to omogućuje Mjera 5 – Obnavljanje prirodnog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti. Potpora se može dodijeliti na temelju procjene štete od elementarne nepogode te stvarnih troškova temeljem računa ili drugih dokumenata koji dokazuju da su troškovi plaćeni, u iznosu do 100 % vrijednosti prihvatljivih troškova, a nakon provedenog natječaja za dodjelu tih sredstava.

 

G.L.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakKako povećati urod i smanjiti korištenje zaštitnih sredstava?
Sljedeći članakMinistar prof.dr.sc. Davor Romić prisustvovao početku provedbe Projekta razminiranja i pretraživanja poljoprivrednih površina u Ličko-senjskoj županij
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.