14. rujna 2017. godine je u Ministarstvu poljoprivrede u Zagrebu potpisan 40 milijuna kuna vrijedan Sporazum o razminiranju šumskog zemljišta koji su potpisali državna tajnica Marija Vučković i v.d. ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje Ante Brkljačić.

 

Sporazumom će se u 2017. i prvoj polovici 2018. godine financirati radovi razminiranja šuma i šumskog zemljišta za 340 ha šuma i šumskog zemljišta u vrijednosti od 40 milijuna kuna.

 

Razminiranjem tih površina omogućit će se dodatna drvna sirovina za industriju, otvoriti prostor za gospodarske aktivnosti poput lovstva i turizma te prije svega pružiti sigurnost stanovništvu da bez straha od minsko – eksplozivnih sredstava mogu koristiti sve blagodati naših šuma.

 

Ministarstvo poljoprivrede aktivno sudjeluje u procesu razminiranja svih minsko sumnjivih površina te s Hrvatskim centrom za razminiranje sudjeluje u pripremi radova razminiranja te praćenju stanja na terenu koristeći podatke i informacije Hrvatskih šuma d.o.o. i Savjetodavne službe.

 

U Hrvatskoj se čak 442 četvorna kilometra smatraju minski sumnjivim površinama, a obuhvaćaju 9 županija te 61 grad i općinu koji su zagađeni minama i neeksplodiranim ubojnim sredstvima. Od ukupne minsko sumnjive površine šume i šumsko zemljište predstavljaju čak 93%“, izjavio je v.d. ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje Ante Brkljačić, a državna tajnica Marija Vučković nastavila je „Odnedavno se umjesto dosadašnjih 13%, čak 30% sredstava prikupljenih od naknada za Opće korisne funkcije šuma izdvaja za razminiranje šumskog zemljišta. S druge strane, za razminiranje poljoprivrednog zemljišta iz Programa ruralnog razvoja RH  osigurano je 674 milijuna kuna, a do sada je isplaćeno 310 milijuna kuna za razminiranih 4.500 hektara“.

 

Prethodni članakKako i može li se iz koštica limuna i naranči uzgojiti dobre sadnice koje plodonose?
Sljedeći članakBrand PIP osvojio prestižnu medalju QUDAL za najvišu kvalitetu meda
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.